Page 51 - Saša Marković - Manifest protiv Imperije

nik u konfliktima, nego i kao motor društvenog kretanja".89
Kejnzova formula koja je primijenjena na politiku rada i
novca, prema ovoj dvojici autora izvršila je preobražaj pravne struk­
š
e
ture države. Taj preobražaj će omogućiti „snažno učće i izraz široke
pluralnosti društvenih snaga".90 Ruzvelt je dao novi lik kapitalističkom
l
sistemu u Americi, pokušavajući da izgradi državu bagostanja. „Bio
je to kapitalizam koji je imao želju da bude transparentan, regulisan
od države koja vrši liberalno planiranje."91
Ruzvelt je vodio porijeklo iz jedne od najstarijih porodica Nju-
jorka. Njegovo porijeklo i bogatstvo su mu omogućil da odraste sa
i
elitom i da je dobro upozna. On je znao sa kim ima posla. Činjenica da
je prekršio nepisano pravilo i uzeo treći, a potom četvrti predsjednički
i
mandat, govori najviše u prilog tome daje imao velike planove, te da
je kupovao vrijeme kako bi izvršio korjenite promjene u političkom si­
stemu Amerike. No, znajući koliko je visoki finansiski kapital duboko
j
ukorijenjen i među demokratama i republikancima, sa njima je morao
pažljivo igrati političku utakmicu. Njegov veliki uspjeh je bio u tome
što su ga oni i dalje smatrali svojim, kako po porijeklu, tako i po bliskim
vezama sa Vol Stritom. No, Ruzvelt je kroz četiri nepuna predsjednička
mandata sebi uspio izgraditi autoritet i mogućnost donošenja autono­
mnih odluka. Obnavljajući ekonomiju prvo kroz dva programa Nju dila,
zatim kroz ratnu ekonomiju, Ruzvelt je spremao drugu ustavnu
Deklaraciju o pravima (Second Bili of Right). Njome je želio ugraditi

u Ustav ono što su propustili očevi osnivači. Želioe stvoriti državu so­
j
cijalne pravde. Smatrao je da samo pravedna Amerika može biti garant
opstanka republike i kao takva garant mira u svijetu. Godinu dana prije
smrti Ruzvelt je u godišnjem obraćanju naciji pred oba doma Kongresa
(State of the Union), najavio ustavne promjene:
,,U današnje vrijeme neke ekonomske istine se smatraju

89 Isto, str. 263.
90 Isto.
91 Isto.

50