Page 104 - William Engdahl - Sjeme Uništenja
P. 104
"Velika pljačka žita"
Washington je poljoprivredu kao oružje u početku više kori
stio kao štap za šibanje drugih zemalja. Početkom 1970-tih
počela je velika promjena u politici hrane, preteča onome u što
će se ta politika pretvoriti 1990-tih godina, s nadolaskom ge
netske revolucije agrokemijskoga kartela.
Događaj koji je odredio novu američku politiku hrane bila je
svjetska kriza hrane iz 1973., koja se pojavila u isto vrijeme
kada i "leteća diplomacija" Henryja Kissingera, koja je potak
nula porast cijene nafte od 400%. Istodobno drastično povećanje
cijene nafte i nestašica hrane na svjetskoj razini, osobito osno
vnih žitarica, bila je plodno tlo za golem zaokret u politici
Washingtona. Taj je zaokret velikim dijelom bio zaodjenut taj-
nošću zvanom "nacionalna sigurnost".
Tijekom 1974. godine Ujedinjeni su narodi u Rimu održali
veliku Svjetsku konferenciju o hrani. Na toj se konferenciji ra
spravljalo o dvije glavne teme, uglavnom na poticaj Sjedinjenih
Američkih Država. Prva je bila porast stanovništva u kontek
stu svjetske nestašice hrane, stoje nedvojbeno bila jednostra
na formulacija toga problema. Druga je bila - kako rješavati
probleme prouzročene naglim promjenama na području svjetske
opskrbe hranom i porastom cijena prehrambenih proizvoda. U
to je vrijeme na međunarodnim tržištima i cijena nafte i cijena
žita istodobno porasla za 300 do 400%.
Jedna zgodna, iako ne namjerno prouzročena posljedica kri
ze hrane bio je strateški porast geopolitičke moći najvećega
svjetskoga proizvođača hrane, Sjedinjenih Američkih Država,
nad svjetskom opskrbom hranom, a time i nad svjetskim cijena
ma prehrambenih proizvoda. Upravo je u to vrijeme stvoren
savez između američkih privatnih kompanija za trgovinu žitom
i američke Vlade. Taj je savez položio temelje nadolazećoj "ge
netskoj revoluciji".
107