Page 229 - William Engdahl - Sjeme Uništenja
P. 229
azijskih sorta riže, i to lukavo smišljenom prijevarom, tvrdeći
kako će te sorte na taj način biti "zaštićene".
Taj je institut, nakon što su ga 1960-tih godina, tj. u vrijeme
"zelene revolucije", stvorile Zaklada Rockefeller i Zaklada Ford,
stavljen pod okrilje Savjetodavne skupine za međunarodno
istraživanje poljoprivrede (Consultative Group of Internatio
nal Agricultural Research, skraćeno CGIAR). To je ista ona in
stitucija koja kontrolira iračku sjemensku banku. Djelovala je
iz sjedišta Svjetske banke u Washingtonu, a također ju je finan
cirala Zaklada Rockefeller.
Na taj je način Svjetska banka, sa svojim jasnim političkim
programom koji utvrđuje Washington, u rukama držala ključe
ve azijske banke rižina sjemena. Više od tri četvrtine američke
rižine plazme poteklo je iz sjemenske banke IPPR-a. Ta je riža
zatim proslijeđena u azijske zemlje tako što je američka Vlada
od tih zemalja zahtijevala uklanjanje "nepoštenih trgovinskih
zapreka" uvozu američke riže.
Zatim je Međunarodni institut za istraživanje riže (IPPR)
pretvoren u mehanizam kojim su veliki multinacionalni divo
vi, poput kompanija Syngenta i Monsanto, krale sjeme iz banke
toga instituta, kojemu su ga s povjerenjem predali uzgajivača
riže iz raznih zemalja.
Kad je to sjeme dospjelo u laboratorije Monsanta i drugih
biotehnoloških divova, ondje su ga genetski modificirali i za
tim patentirali kao svoje isključivo intelektualno dobro. Svjetska
trgovinska organizacija, osnovana 1994. godine kao slijednica
GATT-a, osmislila je novi radikalni sporazum TRIPS, kojim je
multinacionalnim kompanijama prvi put bilo dopušteno pa
tentiranje biljnih kultura i drugih živih vrsta.
Godine 1993. prihvaćena je Konvencija UN-a o biološkoj
raznolikosti, kako bi se kontrolirala krađa sjemena iz zemalja u
razvoju. No, Washington je napravio jednu malu promjenu u
izvornome prijedlogu toga dokumenta. Zatražio je da genetski
modificirano sjeme iz sustava CGIAR-a (čiji je IRRI sastavni
232