Page 233 - William Engdahl - Sjeme Uništenja
P. 233
vitaminom A potrebna siromašnoj Aziji zato što 'na svijetu ima
vrlo mnogo onih do kojih ne možemo doprijeti s tabletama'".
Dr. Shiva je istaknula kako "postoje mnoge alternative ta
bletama vitamina A. Izvori vitamina A jesu jetra, žumanjak,
piletina, meso, mlijeko i maslac. Izvori beta-karotena, koji
proizvodi vitamin A, jesu zeleno lisnato povrće, špinat, mrkva,
buča, mango..."
Liječnici i znanstvenici svjesni su činjenice da velike količi
ne vitamina A mogu dovesti do "hipervitaminoze" ili trovanja
vitaminom A, koje u djece može dovesti do trajnog oštećenja
mozga i drugih štetnih posljedica.
Nadalje, zbog niske koncentracije beta karotena u GM "zlat
noj riži", da bi osoba dobila potrebnu dnevnu količinu vitami
na A morala bi pojesti nemoguće veliku količinu riže. Po jednoj
procjeni, prosječan stanovnik Azije morao bi pojesti 9 kilogra
ma kuhane riže, tj. ekvivalent od 3,75 kilograma sirove riže
kako bi zadovoljio minimalnu dnevnu potrebu za vitaminom
A. Stanovnik Azije dnevno obično konzumira 300 grama riže,
što je samo 8% količine potrebne za zadovoljenje dvnevne po
trebe za vitaminom A.
Predsjednik Zaklade Rockefeller Gordon Conway dao je pri
glup odgovor na tu kritiku. U jednoj izjavi za tisak rekao je:
"Prvo treba reći da mi 'zlatnu rižu' ne držimo rješenjem pro
blema nedostatka vitamina A. Naprotiv, ona je izvrsna nado
puna voću, povrću i namirnicama životinjskoga podrijetla, te
raznim ojačanim namirnicama i vitaminskim dodacima". Za
tim je dodao: "Ja se slažem s doktoricom Shiva da je upotreba
zlatne riže u reklamne svrhe otišla predaleko".
"U reklamne svrhe", možda, ali kampanja širenja genetski
modificirane "zlatne riže", za pristaše "genetske revolucije"
Zaklade Rockefeller, očito još nije bila otišla predaleko.
Godine 2000. Zaklada Rockefeller objavila je kako rezultate
svoga dugogodišnjega istraživanja riže predaje "javnosti". Za
pravo, te su rezultate lukavo predali velikim biotehnološkim
236