Page 234 - William Engdahl - Sjeme Uništenja
P. 234
agrokompanijama. Britanska kompanija AstraZeneca, koja je
kasnije postala dijelom švicarske kompanije Syngenta, objavila
je u svibnju 2000. da je stekla isključiva prava na komercijali-
zaciju "zlatne riže".
"Zlatna riža" osigurala je biotehnološkoj industriji golemo
promidžbeno oružje. Godine 1999. tadašnji američki predsjed
nik Bili Clinton izjavio je: "Kada bismo ove zlatne riže, koja je
genetski modificirana sorta riže posebno bogata vitaminom A,
mogli u većim količinama dostavljati u zemlje u razvoju, to bi
spasilo 4.000 života dnevno, ljudi koji su neishranjeni i koji
umiru". Kada su kompanije Syngenta i Monsanto patentirale
"zlatnu rižu" tvrdile su kako će to omogućiti da ta tehnologija
"bude besplatno dostupna u humanitarne svrhe bilo kojoj zemlji
u razvoju".
Kritike i skepticizam glede toga koliko je mudro tu temelj
nu namirnicu ljudskoga roda predati doktorima genetike i di
vovskim agrokompanijama sve su više jenjavali kako je
promidžbeni stroj Zaklade Rockefeller i agrobizniskoga lobbyja
postajao sve glasniji. Vrlo istaknuti stručnjak za medicinu dr.
Richard Horton, urednik britanskoga medicinskog časopisa The
Lancet, rekao je: "Nastojanje da se tehnološkom hranom riješi
glad na svijetu može biti... potjera za komercijalno najzlonamjer-
nijom guskom u novome stoljeću". Rijetki su čuli njegove riječi.
I jedna osoba iz biotehnološkoga svijeta, Steven Smith, koji je
radio na genetskom inženjerstvu za švicarsku kompaniju Syn
genta Seeds, koja je najveći vlasnik patenata za "zlatnu rižu", u
lipnju 2003., kratko prije svoje smrti, izjavio je: "Ako vam tko
kaže da će genetski modificirana hrana nahraniti svijet, recite
mu da neće... Da bi se svijet nahranio potrebna je politička i
financijska volja. Problem nije u proizvodnji i distribuciji".
Mit o tome kako Zaklada Rockefeller namjerava genetski
modificiranim organizmima nahraniti svijet nije ništa drugo
nego mit. Ali, bio je to mit u rukama moćnih tvoraca mitova.
"Revolucija" se nastavila.
237