Page 249 - William Engdahl - Sjeme Uništenja
P. 249
nih mjera spomenute agencije dokazano je da se ta kompanija
sustavno bavila kriminalom i zloporabama".
Na onim područjima u Vijetnamu koja su zaprašivana otro
vom Agent Orange oko 50.000 djece rodilo se sa "strašnim
deformacijama". Zaprašivanje je prestalo tek 1971. Bilo je to
vrlo unosno vrijeme za Monsantov odjel proizvodnje i prodaje
kemijskih otrova.
Godine 1984., nakon jednog žestokog i dugogodišnjeg su
dskog procesa, kompanije Monsanto, Dow Chemical i neki drugi
proizvođači toga otrova uplatili su 180 milijuna dolara u fond
za američke ratne veterane, ali nisu željeli priznati krivnju. Više
od deset godina poslije toga iste te kompanije odbile su platiti
i jedan jedini dolar odštete vijetnamskim žrtvama toga otrova.
Godine 2004. američka je Vlada obustavila ranije dogovoren
američko-vijetnamski projekt ispitivanja dugoročnih genetskih
posljedica toga otrova. Kompanija Monsanto nije željela da ja
vnost povezuje temu o otrovu Agnet Orange s njom kao
najvećim svjetskim dobavljačem genetski modificiranih usjeva,
za koje je tvrdila da su namijenjeni prehrani gladnih ljudi na
svijetu. Za razliku od nekih politički korektnih političara, kom
panija Monsanto nije osjećala potrebe javno se ispričati za svoja
nedjela.
Sredinom devedesetih godina, isti genetski divovi - Mon
santo, Dow Chemical, DuPont i šačica drugih kompanija - uz
potporu Svjetske trgovinske organizacije, svoje su patentirano
sjeme pustili u svijet. Godine 1996. Monsanto je iz SAD-a oda
slao pošiljku sojine sačme. Na njoj nije bilo oznake da je ge
netski modificirana pa su inspektori Europske unije tek znatno
kasnije otkrili da je ta soja jednaka onoj koju su raširili po Ar
gentini. Tako je ta soja, bez ikakve oznake, ušla u prehrambeni
lanac. Europska je unija 1997. reagirala moratorijem na pro
daju genetski modificiranih namirnica.
Kada je predsjednik George W. Bush, poslije iračkoga rata iz
2003., širenje GM soje proglasio najvišim američkim priori-
252