Page 256 - William Engdahl - Sjeme Uništenja

po hektaru zemlje više novca nego uzgojem nemodificirane
soje..."
Rezultati istraživanja uroda genetski modificirana Bt kuku­
ruza u Sjedinjenim Američkim Državama nisu bili gotovo ni­
malo bolji. Dr. Charles Benbrook iz Centra za znanstvenu i
okolišnu politiku američkoga Sjeverozapada, sa sjedištem u
saveznoj državi Idaho, u jednoj detaljnoj analizi isplativosti Bt
kukuruza, koristeći podatke američkoga Ministarstva poljopri­
vrede, utvrdio je da su "od 1996. do 2001. američki farmeri
platili najmanje 659 milijuna dolara u obliku premija za sijanje
Bt kukuruza. Istodobno im se urod povećao za samo 276 mi­
lijuna bušela (1 bušel = 35 litara), što, preneseno u financijsku
dobit, iznosi 567 milijuna dolara. Konačni rezultat uzgoja Bt
kukurza za te farmere bio je neto gubitak od 92 milijuna dola­
ra, tj. oko 1,31% po jutru".
Još jedan čimbenik koji je otapao prihode farmera, zaključuje
ta studija, jesu vrlo visoke pristojbe koje farmeri moraju plaćati
kompanijama Monsanto, DuPont i drugim proizvođačima za
njihovo genetski modificirano sjeme. Znatan dio troškova čini­
la je takozvana "pristojba za tehnologiju", koju su konglomera­
ti sjemena naplaćivali kako bi, tobože, mogli financirati visoke
troškove svojih znanstvenih istraživanja i razvoja. Na kupnju
običnoga sjemena trošilo se oko 10% prihoda od kukuruza, ali
je genetski modificirano sjeme bilo znatno skuplje zbog dodat­
ne "pristojbe na tehnologiju". S tom pristojbom, "genetski
modificirano sjeme stoji 25 do 40 posto više od nemodificirana
sjemena. Primjerice, pristojbe za Bt kukuruz obično iznose 8
do 10 dolara po jutru, što cijenu toga sjemena čini 30 do 35%
višom od cijene sjemena nemodificiranih sorta kukuruza, iako
ta cijena iznosi do 30 dolara po jutru. Cijena sjemena soje s
herbicidom RR uključuje i pristojbu za tehnologiju od oko 6
dolara po jutru". Osim toga, ugovorom sklopljenim s kompa­
nijama od kojih kupuju sjeme, farmerima je zabranjeno koristi-

259