Page 257 - William Engdahl - Sjeme Uništenja

ti dio svoje ljetine za sjeme za iduću sjetvu, što dodatno po­
većava troškove.
Monsanto i drugi biotehnološki divovi tvrdili su kako njiho­
vo sjeme da je tako velik urod da ga se isplati kupovati te da je
povećanje uroda glavna prednost genetski modificirana sjeme­
na. No prinosi Monsantove RR soje i RR uljane repice koje
podnose herbicid Roundup prosječno su manji od prinosa ne-
modificiranih sorta. Stoga, iako je GM Bt kukuruz davao malo
veći prinos, on nije bio dostatan za pokriće povećanih troškova
proizvodnje, stoji u zaključku zansnstvene studije Seeds of Dou-
bt (Sjeme sumnje).
Nadalje, kao proturječje tvrdnjama da GM usjevi zahtijevaju
znatno manje umjetnog gnojiva, čime se nastojalo pridobiti
pobornike ekologije, ta je studija utvrdila da je uzgoj soje, kuku­
ruza i RR uljane repice "uglavnom rezultiralo većom primjenom
umjetnoga gnojiva i drugih kemijskih proizvoda", tj. znatno
većim utroškom pesticida i herbicida po hektaru nego kod uz­
goja običnih sorta istih kultura.
Studija zaključuje: "Iako su neki farmeri koji uzgajaju GM
modificirane usjeve uspjeli smanjiti troškove proizvodnje ili
povećati urod, čini se da se u većine farmera mogući povećani
prihod istopio zbog pristojbe na tehnologiju i smanjene tržišne
cijene njihovih proizvoda, kao i manjeg uroda i veće primjene
kemijskih proizvoda za neke GM usjeve".
Postoji velik broj studija koje potvrđuju da GM usjevi obič­
no ne zahtijevaju manje herbicida ni pesticida, nego više, oso­
bito poslije dvije do tri sjetve. Studija dr. Charlesa Benbrooka,
temeljena na službenim podacima američkoga Ministarstva
poljoprivrede, pokazuje da nema govora o manjoj primjeni her­
bicida, nego da se za "550 milijuna jutara (220 milijuna hekta­
ra) zasijanih GM kukuruzom, sojom i pamukom u Sjedinjenim
Američkim Državama potrošilo, od 1996., oko 25 milijuna ki­
lograma pesticida više nego ranije".

260