Page 56 - William Engdahl - Sjeme Uništenja
P. 56
njezini patenti priznati. Time je argentinskom agrobiznisu za
prijetila strahotnim smanjenjem izvoza. Ta je ucjena bila vrlo
učinkovita.
Unatoč oštrim prosvjedima argentinskih farmera, Fond je
do kraja te godina osnovan i zaživio. Početkom 2005. predala
se i Vlada predsjednika Lula u Brazilu te je donijela zakon kojim
je u Brazilu po prvi put ozakonjen uzgoj genetski modificiranih
kultura. Time su bile srušene brane širenju genetski modifici
ranih kultura u Latinskoj Americi. 5
Neka jedu soju!
Kako je revolucija genetski modificirane soje uništavala tra
dicionalnu poljoprivrednu proizvodnju, argentinski se narod
našao sučeljen s dramatičnim promjenama na području dostup
nih namirnica. Zbog monokulturnog sustava poljoprivrede ar
gentinsko je stanovništvo, kad je nastupila sveopća kriza na
cionalne ekonomije, zapalo u očajnu neimaštinu. Glad se pro
širila po cijeloj zemlji. U strahu od nemira zbog nestašice hra
ne, Vlada je reagirala, ali uz pomoć kompanije Monsanto i dru
gih velikih otkupljivača soje, poput Cargilla, Nestlea i Kraft
Foodsa. Gladnom su narodu dijelili besplatne obroke soje, na
stojeći time ujedno potaknuti konzumiranje soje među narod
nim masama.
5 Branford, Sue: "Why Argentina Can't Feed Itself" (Zašto Argentina ne
može samu sebe hraniti), The Ecologist, svezak 32., broj 8, listopad 2002. Paul,
H., Steinbrecher, R. i suradnici: "Argentina and GM Soya: The cost of com-
plving with US pressure" (Argentina i GMO soja: cijena pristnaka na ame
rički pritisak), EcoNexus, Briefing, 2003., www.econexus.info. Jones, David:
"Argentina and GM sova - success at what cost? (Argentina i GMO soja -
uspjeh po koju cijenu?), u časopisu Saturday Star, Južna Afrika, 19. lipnja
2004.
59