Page 80 - William Engdahl - Sjeme Uništenja

ili riža naoko ni po čemu ne razlikuju od običnoga kukuruza,
soje ili riže. Time je zgodno zaobiđena kvalitativna unutarnja
promjena, bez koje se ne mogu napraviti genetske promjene na
nekoj sorti kukuruza ili bilo koje druge kulture. Kao što su istak­
nuli ozbiljni znanstvenici, koncept o "bitnoj ekvivalentnosti"
sam je po sebi pseudoznanost. On je, kako je istaknuo znan­
stveni časopis Nature, "osmišljen u prvome redu da bi bio izlika
za nedonošenje zakona koji bi zahtijevao biokemijska i toksiko­
loška ispitivanja".
Zahvaljujući Bushovoj uredbi o "bitnoj ekvivalentnosti",
neće, naravno, biti potrebne nikakve posebne regulatorne mjere.
Nije slučajno da su agrokompanije bile oduševljene frazom o
"bitnoj ekvivalentnosti". Monsanto i druge kompanije same su
je izmislile. To je bila laž, što su Bushovi savjetnici za znanost
dobro znali. Genetsko modificiranje neke biljke ili organizma
znači uzimanje stranih gena i njihovo ugrađivanje u tu biljku ili
organizam, primjerice, pamuk ili soju, kako bi se promijenila
njihova genska struktura. A to nije moguće običnom repro­
dukcijom tih biljaka. Genetskim se inženjerstvom ugrađuje gen
druge vrste u neku biljku, a posljedice toga procesa nepoznate
su i nepredvidive. 1
Slijedom te uredbe Bushove Vlade iz 1992., koju je podržala
i svaka sljedeća američka vlada, američka se Vlada prema ge­
netski modificiranim organizmima, odnosno hrani, odnosi kao
prema "prirodnim dodacima hrani", koji nisu podvrgnuti
nikakvu posebnom ispitivanju. Na kraju krajeva, ako nije po­
trebno ispitivati kukuruz kako bi se vidjelo je li zdrav za prehra­
nu, zašto bi se zamarali ispitivanjem "bitno ekvivalentnog" GM
kukuruz koji proizvodi Monsanto ili neki drugi div s područja
agrobiznisa?

1
Cummings, Claire Hope: "Are GMO's being regulated or not" (Donose
li se pravila o genetskom modificiranju ili ne?), Farm Newsfrom Cropchoice, 11.
lipnja 2003., www.cropchoice.com.

83