Page 160 - William Engdahl - Stoljeće Rata
P. 160

F. William Engdahl: Stoljeće rata

            upotrijebiti  svoje  najdragocjenije  oružje:  kontrolu  nad  svjetskim
          tokovima nafte. Politika Bilderberške skupine trebala je potaknuti globalni
          embargo na naftu radi iznuđivanja drastičnog porasta cijene nafte u svijetu.
          Od 1945. godine cijena je nafte u svjetskoj trgovini naftom bila, prema
          međunarodnom običaju, utvrđena u dolarima. Na poslijeratnom naftnom
          tržištu  vladale  su  američke  naftne  kompanije.  Oštro  i  naglo  povećanje
          svjetske  cijene  nafte,  značilo  je,  potom,  jednako  drastično  povećanje
          potražnje američkih dolara kojima se plaćala prijeko potrebna nafta.
            Nikad  u  historiji  ljudskoga  roda  nije  tako  mali  krug  moćnika,  sa
          sjedištem u Londonu i New Yorku, u tolikoj mjeri kontrolirao gospodarsku
          sudbinu  cijeloga  svijeta.  Anglo-američki  financijski ustroj odlučio je
          upotrijebiti svoju naftnu moć na način koji nitko nije mogao ni zamisliti.
          Njihov je plan bio do krajnosti podao, ali su oni očito zaključili da im je ta
          značajka glavna prednost.


                  Kissingerov naftni šok nakon Yom Kippura

            Dana 6. oktobra 1973. Egipat i Sirija okupirali su Izrael i time potpalili
          rat  poznat  pod  nazivom  “Yomkipurski”  rat.  Suprotno  uvriježenom
          mišljenju, taj rat nije bio rezultat jednostavnoga lošeg proračuna, pogreške
          ili  odluke  arapskih  zemalja  da  poduzmu  vojni  napad  na  državu  Izrael.
          Cijeli  je  slijed  događaja  oko  izbijanja  toga  oktobarskog  rata  bio  tajno
          dirigiran iz Washingtona i Londona, uz primjenu moćnih diplomatskih
          tajnih kanala koje je osmislio Nixonov savjetnik za nacionalnu sigurnost
          Henry Kissinger.
            Kissinger  je  učinkovito  kontrolirao  poteze  izraelske  politike  putem
          svojih bliskih odnosa s izraelskim ambasadorom u Washingtonu Simchom
          Dintzem. Osim toga, Kissinger je održavao veze s egipatskom i sirijskom
          stranom. Njegova je metoda bila da jednostavno svakoj strani krivo prikaže
          ključne elemente druge strane, što je rezultiralo ratom, a potom i arapskim
          naftnim embargom.
            Kissinger, koji je u to vrijeme već postao “carem” Nixonove obavještajne
          službe, uporno je zatajivao izvješća američke tajne službe, uključujući i
          uhvaćene  razgovore  arapskih  dužnosnika,  koji  su  potvrđivali  pripreme
          za  rat.  Washington  je  napravio  scenarij  za  rat  i  za  njegove  posljedice,
          uključujući Kissingerovu zloglasnu “leteću diplomaciju”, a taj je scenarij u
          tančine slijedio bilderberško vijećanje od prošloga maja u Saltsjoebadenu,

          160
   155   156   157   158   159   160   161   162   163   164   165