Page 160 - William Engdahl - Stoljeće Rata
P. 160
F. William Engdahl: Stoljeće rata
upotrijebiti svoje najdragocjenije oružje: kontrolu nad svjetskim
tokovima nafte. Politika Bilderberške skupine trebala je potaknuti globalni
embargo na naftu radi iznuđivanja drastičnog porasta cijene nafte u svijetu.
Od 1945. godine cijena je nafte u svjetskoj trgovini naftom bila, prema
međunarodnom običaju, utvrđena u dolarima. Na poslijeratnom naftnom
tržištu vladale su američke naftne kompanije. Oštro i naglo povećanje
svjetske cijene nafte, značilo je, potom, jednako drastično povećanje
potražnje američkih dolara kojima se plaćala prijeko potrebna nafta.
Nikad u historiji ljudskoga roda nije tako mali krug moćnika, sa
sjedištem u Londonu i New Yorku, u tolikoj mjeri kontrolirao gospodarsku
sudbinu cijeloga svijeta. Anglo-američki financijski ustroj odlučio je
upotrijebiti svoju naftnu moć na način koji nitko nije mogao ni zamisliti.
Njihov je plan bio do krajnosti podao, ali su oni očito zaključili da im je ta
značajka glavna prednost.
Kissingerov naftni šok nakon Yom Kippura
Dana 6. oktobra 1973. Egipat i Sirija okupirali su Izrael i time potpalili
rat poznat pod nazivom “Yomkipurski” rat. Suprotno uvriježenom
mišljenju, taj rat nije bio rezultat jednostavnoga lošeg proračuna, pogreške
ili odluke arapskih zemalja da poduzmu vojni napad na državu Izrael.
Cijeli je slijed događaja oko izbijanja toga oktobarskog rata bio tajno
dirigiran iz Washingtona i Londona, uz primjenu moćnih diplomatskih
tajnih kanala koje je osmislio Nixonov savjetnik za nacionalnu sigurnost
Henry Kissinger.
Kissinger je učinkovito kontrolirao poteze izraelske politike putem
svojih bliskih odnosa s izraelskim ambasadorom u Washingtonu Simchom
Dintzem. Osim toga, Kissinger je održavao veze s egipatskom i sirijskom
stranom. Njegova je metoda bila da jednostavno svakoj strani krivo prikaže
ključne elemente druge strane, što je rezultiralo ratom, a potom i arapskim
naftnim embargom.
Kissinger, koji je u to vrijeme već postao “carem” Nixonove obavještajne
službe, uporno je zatajivao izvješća američke tajne službe, uključujući i
uhvaćene razgovore arapskih dužnosnika, koji su potvrđivali pripreme
za rat. Washington je napravio scenarij za rat i za njegove posljedice,
uključujući Kissingerovu zloglasnu “leteću diplomaciju”, a taj je scenarij u
tančine slijedio bilderberško vijećanje od prošloga maja u Saltsjoebadenu,
160