Page 191 - William Engdahl - Stoljeće Rata
P. 191
“Ujedinjeni narodi su odabrani kao mjesto za koje je postojala nada
da će u njemu izniknuti nova era globalne suradnje. Ta se nada nije
nikada ostvarila. Istaknuti su pobornici razvoja Trećeg svijeta, jedan po
jedan, uklonjeni s položaja u svojim zemljama i njihova je solidarnost do
temelja poražena prastarim načelom ‘podijeli pa vladaj’. Cijene izvoza
i uvoza bile su manipulirane radi stvaranja ogromnoga jaza u platnim
bilancama, a zemljama Trećeg svijeta rečeno je da moraju dobiti odobrenje
od MMF-a da bi ijedna vlada ili privatna institucija razmotrila davanje
daljnjih kredita. MMF je insistirao na strogim programima temeljenim na
devalvaciji valute, što je povećavalo bijedu u zemljama Trećeg svijeta, bilo
izravno odgovorno za širenje bolesti i imalo uspjeha u poticanju uzgoja
droga, jer su te nesretne zemlje gajile tlapnje o brzim zaradama koje će
izliječiti njihove novčane probleme.”
O ulozi zemalja Trećeg svijeta - izvoznica nafte, Wills je dodao: “Jedina
sirovina Trećeg svijeta koja je dobro prolazila na ekonomskom poprištu
bila je nafta, ali su velike zalihe nafte koncentrirane na Srednjem Istoku,
a manipulacija međuarapskim i arapsko-izraelskim sukobima, zajedno s
ucijepljenom sklonošću za prestižnim projektima, značile su da se zalihe
nafte Trećeg svijeta ne mogu upotrijebiti kao čimbenik razvoja Trećeg
svijeta. Jedna za drugom, zemlje Trećeg svijeta padale su u ponor inflacije
i gladi, kratke dobi preživljavanja i visoke smrtnosti djece. Stari se poredak
Canninga i Castlereagha, Pitta i Disraelija nastavlja.”
Usporedba s metodama britanskog ministra vanjskih poslova iz 19.
stoljeća Castlereagha, majstora tvorca britanske diplomacije ravnoteže
moći na Bečkom kongresu 1815. godine, bila je prikladna. Glavni
protivnik, koji je upotrijebio punu moć i snagu Vlade Sjedinjenih Država,
tajnih službi i ekonomskih snaga s ciljem da razori nastojanja potaknuta
u Kolombu 1976., bio je ministar vanjskih poslova Kissinger, odani
sljedbenik Castlereagha.
Kad su se u decembru 1976. sastali ministri vanjskih poslova Europske
zajednice radi pokretanja moguće suradnje s nesvrstanim zemljama,
Kissinger je poslao delegatima telegram upozorenja, sa slijedećim
sadržajem: “Sjedinjene Države vjeruju da bi za industrijske zemlje bilo
opasno jačanje veza između CIEC-a (Conference for International
Economic Cooperation - the North-South Conference), tj. Konferencije
za međunarodnu ekonomsku suradnju, odnosno Konferencije Sjever-Jug i
OPEC-a. Nekoliko je predstavnika OPEC-a nastojalo javno dati do znanja
191