Page 213 - William Engdahl - Stoljeće Rata
P. 213
JEDANAESTO POGLAVLJE
Uspostava novog svjetskog poretka:
Sumrak bogova (Gotterdammerung)
Paul Volcker posuđuje britanski model
Dobrano prije nego što je Karl Marx i sanjao o svojoj ideji klasne
borbe, britanski je liberalizam iznjedrio koncept društva podijeljenog na
ono što je dobilo ime “viši slojevi” i “niži slojevi”. Srž liberalne politike
slobodne trgovine Adama Smitha i Davida Ricarda iz 19. stoljeća, koja
je u Engleskoj nakon 1846. dovela do ukidanja zaštitnih Zakona o žitu i
širom otvorila vrata razornom uvozu jeftinog žita, dovela je, kao što smo
već napomenuli, do predvidljivog osiromašenja velike većine britanskih
građana i do koncentracije bogatstva društva u rukama malobrojne
manjine, takozvanih “viših slojeva”. Politička je filozofija zvana britanski
liberalizam bila opravdanje toga gospodarski nepravednog procesa.
Najutjecajniji američki publicist britanskog liberalizma iz 19. stoljeća,
aristokrat Walter Lippmann, dao je američkom čitateljstvu definiciju toga
klasnog društva, koja i danas izgleda moderna. Društvo mora, tvrdio je
Lippmann, biti podijeljeno na ogromno primitivno mnoštvo uglavnom
neupućene “javnosti”, kojom onda upravlja elita ili “poseban sloj”, koji je
Lippmann nazvao “odgovornim ljudima”, koji će određivati uslove onoga
što će se zvati “nacionalnim interesom”. Ta bi elita postala predanom
birokracijom koja bi služila interesima privatne moći i privatnog bogatstva,
ali istina o njihovoj povezanosti s moći privatnog bogatstva ne smije nikada
biti otkrivena širokoj neupućenoj javnosti. “Oni ne bi razumjeli”.
Široke mase moraju imati iluziju, tvrdio je Lippmann, da one
ustvari imaju “demokratsku” vlast. Tu iluziju mora oblikovati elitno
tijelo “odgovornih ljudi” u ono što se zove “proizvođenjem suglasnosti”.
Lippmann je to opisao nekoliko desetljeća prije nego što je Paul
Volcker stupio nogom u Washington kao “političku filozofiju liberalne
demokracije”. Po svom konceptu posebne, odabrane elite, koja vlada u
ime širih masa, moderni anglo-američki liberalizam nosi u sebi zanimljivu
sličnost s lenjinističkim konceptom “avangardne partije”, koja je nametnula
213