Page 202 - Željko Krstić - TITO - PARTIJA - KORUPCIJA

TITO - PARTIJA - KORUPCIJA

on je trideset peta-sesta
preko sindikata na more
on je trideset peta-sesta
uvek u partneru, nikad gore.

Horion Bosna: Alija Sirotanović,
SRCE RUKE I LOPATA
Nezavisni Kalesijski Portal na Facebooku

Rijetki se još sjećaju legendarnog radnika, udarnika Alije Sirotanovića,
rudara iz malog mjesta pokraj Breze u Bosni i Hercegovini, koji je
svojedobno u jednoj smjeni lopatom iskopao 152 tone ugljena i tako
nesluţbeno oborio svjetski rekord u kopanju ugljena. Tek nedavno je
pao Alijin rekord koji je oborio ukrajinski rudar Serhij Šemĉuk i
lopatom iskopao ĉak 170 tona ugljena i prebacio normu za 2023 posto!
Najpoznatiji sovjetski rudar u vrijeme obnove poslije Drugog svjetskog
rata bio je Aleksej Stahanov. Poslije Drugog svjetskog rata u zemljama
socijalizma na inicijativu SSSR-a su pokrenute akcije obaranja rekorda
u proizvodnji, odnosno kopanju uglja, graĊenju kuća, košenju trave i sl.
Prvi je to u SSSR-u radio izvjesni Aleksej Stahanov pa su njegovi
sljedbenici nazvani Stahanovci.
Dvoboj sa ovim Rusom odredio je sudbinu Alije Sirotanovića. Alija je
za tu priliku napravio posebnu lopatu, kasnije nazvanu ―sirotanovićka―,
na koju je moglo stati 50 kilograma ugljena. Na savjetovanju sa
struĉnim osobljem Rudnika Breza i kopaĉima, koje je odrţano u julu
1949. godine, kopaĉ Alija Sirotanović je predloţio da se njegovoj
brigadi omogući rad na tri radilišta i dao obavezu da će premašiti rekord
ĉuvenog sovjetskog rudara Stahanova. Prijedlog je prihvaćen, a Alijina
brigada je već sutradan, 24. jula 1949. godine, poĉela sa obaranjem
rekorda. Predsjednik komisije koja je kontrolisala rad objavio je: -
Nikola Škobić, takoĊe rudar iz Breze i heroj rada, je sa svojom
brigadom samo dva dana poslije rekorda Alije Sirotanovića, 29. 7.
1949. godine, prebacio njegov rekord za 14 tona, ĉime je otpoĉela serija
202