Page 410 - Albert Pike - Moral i Dogma
P. 410
18
Aphanism (grčki &(pavi(co, skrivati, tajiti). Na svakoj inicijaciji u drevnim Misterijama, postojala je
scenska prezenta-cija smrti ili nestanka nekih bogova ili heroja, čije su se avanture smatrale legendama
Misterija. Taj deo ceremonije inicija-cije, koji se odnosi i predstavlja smrt ili nestanak, nazivan je
aphanizam. Masonerija, koja ima u svojim ceremonijama obli-ke koji su po uzoru na drevne Misterije,
takođe ima aphanizam na trećem stepenu. Izvor: An Encyclopedia of Freemasonery Albert G. Mackey, M.
D. 1874, str. 79.
19
Epsilon Virginis (e Vir, e Virginis) je Bayerova oznaka za zvezdu sazvežđa Device. Njeno ime je
Vindemiatrix, reč nastaje iz grčkog i latinskog i znači berač grožđa. Magnituda ove zvezde je +2.8, tako
da je treća najsjajnija u Devici. Vindemiatrix je udaljen od Zemlje oko 109,6 svetlosnih godina. Izvor.
Astronomy Encyclopedia; Gen. Ed. Patrick Moore, str. 432.
20
Algenib (Gamma Pegasi) je jedna od četiri zvezda koje obeležavaju uglove kvadrata Pegaza. One su iz
A i B grupe zvezda sa 2.8 magnitude, i udaljene su 335 svetlosnih godina. Naziv potiče iz Arapskog i
znači bok. Zvezda Alpha Persei, više poznata kao Mirfak, se ponekad naziva takođe Algenib. Izvor:
Cambridge Illustrated. Dictionary of Astronomy; Jacqueline Mitton; 2007; str. 7.
21
Almaach: Gamma Andromedae je treća najsjajnija tačka svetlosti u konstelaciji Andromeda. Takođe,
poznata je i pod drugim nazivima: Almach i Almaach, Almaack, Almak, Almaak, ili Alamak). Izvor:
Philips Astronomy Encyclopedia; Mitchell Beazley. 1987., London; str. 9.
22
Algol (Zvezda Demon; Beta Persei) Ekliptičan binarni sistem u konstelaciji Perseus, jedna je od
najpoznatijih pro-menljivih zvezda. Algol se menja u magnitudi od 2.2 do 3.5 u periodu od 2.87 dana.
Naziv Algol potiče iz Arapskog i znači Ijudožderska glava. Kod Hebreja Algol je nazvan Rosh ha Satan
ili Satanima Glava. Latinski naziv potiče iz XVI veka i bio je Caput Larvae Utvarina glava. Hipparchus i
Plinije su razdvojili ove inače spojene konstelacije. Izvor: Ibid. str. 8.
23
U Grčkoj mitologiji (grčki: Ar|Tcb, AaTib), ili Lato na Dorskom grčkom, a u Rimskoj mitologiji Leto,
je ekvivalent Latona, kao oblik latinizacije ovog imena: ona je ćerka Titana Coeusa i Phoebe, a Zevs je
bio otac njenih blizanaca, Apolona i Artemide. Leto je morala da se krije da je u drugom stanju i tražila
je mesto za rođenje Apolona i Artemide, jer je Hera bila ljubomorna, i izdala je zapovest da se ona ne
sme poroditi na zemlji. Konačno, Latona je našla jedno ostrvo koje nije bilo vezano za okeansko dno pa
tako nije ni smatrano zemljom i tu se porodila. Kada su Apolon i Artemida odrasli, ona se povukla sa
Olimpa. Izvor: Encyclopedia ofGreek and Roman Mythology Luke Roman and Monica Roman, 2010, str.
}
294.
24
Zapis na crnom bazaltnom kamenu; njime su nastale prve mogućnosti dešifrovanja egipatskih