Page 164 - Jeremy Rifkin - Entropija, novi pogled na svijet
P. 164
potrepštine. Zaposleni koji zarađuju platu takođe je pogođen. To
jest, dok plate rastu, realna kupovna moć ne uspeva da prati rast
troškova života. „Prosečna nedeljna zarada 1976. godine u
konstantnim dolarima (deflacioni indeks potrošačkih cena) je i
dalje bila ispod nivoa iz 1971. godine.“10 Rastući jaz između
plata i realne kupovne moći je novac koji se preusmerava sa
računa za rad da bi se platili povećani troškovi održavanja toka
neobnovljive energije. To funkcioniše na ovaj način: kako
troškovi rastu na početku linije toka energije, oni se prenose i na
svaku drugu ekonomsku instituciju nizvodno. Da bi nadoknadili
povećane troškove, sve ekonomske institucije duž cele linije
toka, od ekstrakcije do maloprodaje, pokušavaju da smanje
svoju komponentu plata kako bi održale postojeći nivo profita.
Rezultat su manje „realne“ plate i manja kupovna moć.
Manja kupovna moć zapravo znači da potrošači sve više nisu u
mogućnosti da zadovolje svoje energetske potrebe: hranu, odeću,
zdravstvenu zaštitu itd. Drugim rečima, kao što je ranije
pomenuto, protok energije kroz ljudski sistem počinje da se
usporava, jer se sve više i više energije (ili novca) preusmerava
na održavanje svih ekonomskih institucija i mašina odgovornih
za sam protok energije.