Page 59 - Edward Griffin - Svijet bez raka
P. 59

46                             Svijet  bez  raka

        kojoj  nije  lako  uzgojiti  ljetinu.  Stanovnici  su  navikli  na  težak  svakodnevni  rad
        tijekom  čitavog  života.  Upravo  su  zbog  toga  fizički  i  mentalno  zdravi  sve  do
        trenutka smrti. U pravilu umiru brzo, uz malo ili nimalo popratnih bolesti.  Kao
        kod Hunza,  očekivani životni vijek Abhaza znatno je duži od osamdeset godina.
        Mnogi  imaju  više  od  sto  godina.  Jedna  od  najstarijih  osoba  na  svijetu  bila  je
        gospođa Shirali Mislimov iz Abhazije koja je  1972.  godine, prema procjenama,
        imala  165 godina. 9
           Drugi  je  zajednički  faktor,  naravno,  hrana,  koja  je  obično  siromašna
        ugljikohidratima,  sadrži  mnogo  biljnih  bjelančevina  i  bogata  je  mineralima  i
        vitaminima, pogotovo vitaminom BI7.
           Sve  dok  su  sjevernoamerički  Indijanci  bili  vjerni  svojim  tradicionalnim
        običajima  i prehrani, bili su  izvanredno  otporni  na  rak.  U jednom je  razdoblju
        Američko   udruženje  liječnika  poticalo  saveznu  vladu  da  provede  studiju,
        želeći  otkriti  koji  su  to  razlozi  zbog  kojih  ima  tako  malo  slučajeva  raka  među
        Indijancima plemena Hopi i Navajo. U časopisu Journal oj the AMA od 5. veljače
        1949. godine pisalo je:


           Čini  se  da  je  indijanska  prehrana  slaba  po  kvaliteti  i  količini  te  nedovoljno
           raznovrsna.  Liječnici  su  se  pitali ima li  to  ikakve  veze s činjenicom da je samo
           36  slučajeva  malignog raka otkriveno  među 30.000  prijema  u  bolnicu  Ganado
           Arizona  Mission.  Liječnici  kažu  da  bi  u  jednakoj  populaciji  bijelaca  bilo  oko
           1.800  slučajeva.


           Trideset  šest  u  usporedbi  s  tisuću  osamsto  iznosi  samo  dva  posto  od
        očekivanog broja.  Očigledno, ti podaci o  nečemu ovise.
           Dr.  Krebs je, provevši temeljita istraživanja na tu temu, napisao:

           Na temelju povijesnih i antropoloških podataka analizirao sam sadržaj nitrilozida
           u  prehranama  raznih  sjevernoameričkih  plemena.  Dokazi  bi  trebali  jednom
           i  zauvijek  pokazati  da  hrana  koja  sadrži  nitrilozide  nije  otrovna.  Neka  od  tih
           plemena  unosila  su  preko  8.000  miligrama vitamina B17  (nitrilozida)  dnevno.
           Moji podaci su potpuni u slučaju Indijanaca plemena Modoc. 10


           Letimičan  pogled  na  urođeničke  populacije  koje  ne  obolijevaju  od  raka  u
        tropskim  područjima  poput  Južne  Amerike  i  Afrike  otkriva  veliko  obilje  i
        raznovrsnost  namirnica  bogatih  nitrilozidima.  Ustvari,  više  od  jedne  trećine



         «The Secret of Long  Life«  by Sula  Benet,  (N.Y.  Times  News  Service), L.A.  HeraldExaminer,  2.  siječnja
        1972.  g.,  str. A-12.  Također  «Soviet  Study Finds  Recipe  for  Long Life»,  National Enquirer,  27.  kolovoza
        1972.  g.,str.  13.
        10  Pismo  dr.  E.  T.  Krebsa  ml.  upućeno  đr.  Deanu  Burku  iz  Nacionalnog  instituta za  rak od  14.  ožujka
        1972.  g.,  Griffin;  Private Papers,  op.  cit.
   54   55   56   57   58   59   60   61   62   63   64