Page 78 - Ivan Pernar - Kako je nastao novac
P. 78

“Pomalo nevjerojatno zvuče te brojke, tim više što mi taj novac nikada nismo
                   vidjeli”, komentirao je Martin.
                       “U pravu si, samo manji dio vanjskog duga predstavlja novac koji je uistinu po-
                   trošen. Veći dio duga predstavlja kredite koji su uzeti radi otplate prethodno uzetih
                   kredita, drugim riječima to je onaj poznati model ‘otplate duga uzimanjem novog
                   duga’, ostalo su kamate.
                       Također, da centralna banka nije mjenjačnica, tj. da je tečaj realan, problem vanj-
                   skog duga ne bi niti postojao ili bi bio puno manji”, pokušao je objasniti Ivan.
                       “Hoćeš reći da vanjski dug ovisi prvenstveno o monetarnoj politici?”, upitao ga
                   je Martin.
                       “Nego o čemu drugom? Pogledaj primjer Slovenije, za vrijeme dok su bili suve-
                   rena država, tiskali su svoj vlastiti novac - tolar. Država je provodila ekspanzivnu
                   fiskalnu i monetarnu politiku, a tečaj je bio realan. Rezultat takve politike bile su
                   visoke stope gospodarskog rasta i puna zaposlenost, nije bilo kreditne krize niti je
                   itko raspravljao o kreditnom rejtingu.
                       Nakon što su ušli u Europsku uniju, situacija se preokrenula - od nezadužene
                   zemlje su postali prezadužena. Gubitkom monetarnog suvereniteta i odbacivanjem
                   vlastite valute, pali su pod monetarnu okupaciju. Umjesto ekspanzivne, počeli su
                   provoditi restriktivnu fiskalnu i monetarnu politiku i sve to u uvjetima nerealnog
                   tečaja, budući da tečaj eura ne odražava realnu snagu slovenske ekonomije.
                       Sve to rezultiralo je ekonomskom stagnacijom, niskim stopama gospodarskog
                   rasta, trajnom kreditnom krizom i sve većom nezaposlenošću. Trenutno se nalaze u
                   kliještima nerealnog tečaja s jedne strane i nedostatka novca s druge.
                       Ovo ljeto pričao sam s prijateljem iz Slovenije, rekao mi je da su nakon ulaska u
                   Europsku uniju sve cijene otišle gore, i to drastično. Do uvođenja eura, Slovenija je
                   bila država u kojoj je svatko mogao imati dobar posao, od plaće se moglo živjeti, pa i
                   uštediti, a proizvodnja je cvjetala i stalno se nešto novo razvijalo. Danas se od plaće
                   više ne može preživjeti, jako puno ljudi je nezaposleno ili su pred otkazom, nikakvi
                   novi projekti se ne počinju, a firme stalno propadaju.
                       Prije su studenti mogli raditi uz studij i zaraditi dovoljno za samostalan život,
                   danas je to gotovo nemoguće. Posebno se žalio na mjere štednje, rekao je da država
                   smanjuje socijalna davanja, mirovine i plaće u javnom sektoru, te da državni službe-
                   nici žive u strahu za svoj posao”, odgovorio je Ivan.
                       “Što će se dogoditi s nama kada uđemo u Europsku uniju?”, upitao ga je potom
                   Martin.
                       “Naša agonija se nastavlja, umjesto da učimo na primjeru Slovenije, te da napo-
                   kon shvatimo važnost monetarnog suvereniteta, mi ćemo ga se u potpunosti odreći.
                   U pristupnom ugovoru sa EU stoji da ćemo se odreći kune i prihvatiti euro kao našu
                   službenu valutu. To znači da korumpirana politička oligarhija namjerava nastaviti

                   78
   73   74   75   76   77   78   79   80   81   82   83