Page 80 - Ivan Pernar - Kako je nastao novac

zapravo ne biramo između otplate i neotplate vanjskog duga jer je taj dug ionako
neotplativ - ne možemo ga vratiti čak ni kada bi htjeli”, nadovezao se Martin.
“Upravo se o tome radi, stvarni izbor je između nastavka i prestanka daljnjeg
zaduživanja, a ne otplate ili neotplate duga”, pojasnio je Ivan te ga potom upitao:
“Želiš li biti svoj na svome i živjeti u slobodi ili robovati neotplativom dugu i biti
razvlašten od svoje imovine?”
“Izbor je u biti jednostavan, naravno da želim slobodu, ali me zanima koje su
posljedice te odluke”, upitao ga je Martin.
“Svaka zemlja koja je djelomično ili u potpunosti otpisala vanjski dug ili pro-
glasila bankrot privremeno je izgubila mogućnost kreditiranja od strane međuna-
rodnih financijskih institucija kojima je bila dužna. Osim pada kreditnog rejtinga i
kratkoročne nemogućnosti zaduživanja na međunarodnom tržištu novca nije bilo
drugih posljedica”, odgovorio je Ivan.
“Po kojoj osnovi neka zemlja može otpisati vanjski dug?”, upitao ga je potom
Martin.
“Prema međunarodnom pravu, država ima pravo otpisati vanjski dug ukoliko
ga smatra nelegitimnim. Npr. da novac od zaduživanja nije potrošen za dobrobit
naroda, već korumpiranog režima. Međutim, Hrvatska ne mora ulaziti u pravne
rasprave oko legitimnosti duga, budući da je zrela za bankrot.
Treba samo proglasiti da nije u stanju vraćati dugove bez daljnjeg zaduživanja
i da ne želi ugrožavati svoje kreditore na način da od njih uzima nove kredite koje
neće moći vraćati.
Ukoliko to ne napravimo završiti ćemo kao Grci koje je gubitak monetarnog
suvereniteta, odnosno prelazak sa drahme na euro doveo kao i Slovence u ovisnost
o stranom izvoru novca. Posljedično su stvorili velik dug, uništili svoju ekonomiju,
sav profitni kapital predali u ruke stranaca, a svoju državu pretvorili u de facto ko-
loniju međunarodnih financijskih institucija.
Kreditna kriza tamo, kao ni u ostatku Europske unije neće nikada prestati. Flo-
skule političara o tome kako treba rezati deficit budući da se ne može živjeti na dug
najobičnija su ludost.
Oni znaju da je novac dug, ali valjda očekuju da će se privatni sektor zaduživati
umjesto države i tako stvarati novac koji bi državi omogućio financiranje rashoda.
Političari koji zagovaraju dužničku doktrinu u pravilu kreću s takvom retorikom u
trenutku kada rasprodaju svu državnu imovinu, pa pod pritiskom kreditora teret
duga žele prebaciti na građane kako bi banke i njih razvlastile od imovine”, odgo-
vorio mu je Ivan.
“Primijetio sam još nešto, ako smo 2011. godine za otplatu vanjskog duga morali
dati 15 milijardi eura, a jasno je da taj novac nismo imali, tj. da smo se morali dodatno
zadužiti kako bi ga vratili, kako to da međunarodni kreditori nisu ni riječi rekli protiv
toga što mi ne vraćamo kredite već stalno uzimamo nove, sve veće i tako godinama.

80