Page 77 - Ivan Pernar - Kako je nastao novac

Nikakva porezna reforma ne može riješiti taj problem, čak i oporezivanje ba-
naka ne bi ništa riješilo jer bi banke opet porezni teret prebacile na nas. Nažalost,
mnogi to ne žele vidjeti i razumjeti”, pokušao je objasniti Martin.
“U potpunosti te razumijem i slažem se s tobom, međutim ima još nešto što me
zanima. Mnogi ljudi misle da su uprave poduzeća odnosno menađeri, a ne isklju-
čivo kreditni sustav, glavni krivci za propast većine poduzeća. Kako tim ljudima
objasniti problem?”, upitao ga je Ivan.
“Razmišljaju kao i naši profesori”, kiselo se nasmijao Martin, te nastavio – “Udž-
benici nas uče da poduzeća propadaju ponajviše zbog lošeg menađmenta koji nema
potrebne stručne, emocionalne, spiritualne i socijalne kompetencije, međutim, iako
su svi ovi čimbenici izrazito bitni ipak presudnu ulogu ima monetarni sustav i na-
čin regulacije novca.
Postavlja se i pitanje treba li stručnim kompetencijama menađera dodati i spo-
sobnost predviđanja monetarne kontrakcije, kreditne krize, kolapsa tržišta nekret-
nina i tome sličnih pojava koje nisu posljedica pogrešnih odluka menađmenta na
razini nekog poduzeća, već pogrešne regulacije novca na razini cijele države.
Tim više što ih na fakultetima ne uče ništa o regulaciji novca. ako studenti ne
shvaćaju uzročno-posljedične veze između isključivo kreditnog sustava i kreditne
krize, kako mogu predvidjeti oštar pad poslovne aktivnosti koja rezultira puno ma-
njim prihodima nego su planirani, što dovodi u pitanje solventnost poduzeća i po-
krivanje dospjelih obaveza.
Ponavljam, iako se na fakultetu stalno priča o novcu i zaradi, odnosno profitu,
studenti, budući menađeri potpuno su nesvjesni načina na koji funkcionira isklju-
čivo kreditni sustav.
Ne shvaćaju da su u takvom sustavu kreditna kriza i posljedični pad gospodar-
ske aktivnosti jednostavno neizbježni. Time je u poslovanje uvedena velika nesigur-
nost, što znatno otežava planiranje, a samim time i donošenje optimalnih odluka.
Od menađera se očekuje da uvijek ostvaruju dobre rezultate, unatoč tome što mone-
tarna vlast čija je jedna od temeljnih zadaća potpora gospodarskom rastu čini taj cilj
neostvarivim”, zaključio je Martin.
“Odlično zapažanje”, dodao je Ivan.
“Ima još nešto što me izrazito zanima, a dosad nisam naišao na neku ozbiljniju
raspravu na tu temu”, rekao je potom Martin.
“Što te točno zanima?”, upitao ga je Ivan.
“Vanjski dug”, odgovorio je.
“Da bi uopće mogli razgovarati o tome moraš imati uvid u dvije osnovne stvari -
ukupan iznos duga i brzinu kojom on raste. Naš vanjski dug trenutno iznosi više od
60 milijardi dolara i zadnjih godina raste stopom od 19% godišnje.
Drugim riječima, udvostručuje se svake 4 godine. 2002. je iznosio 15 milijardi
USD, 2006. 30 milijardi, a 2010. narastao je na 60 milijardi dolara”, rekao je Ivan.

77