Page 79 - Ivan Pernar - Kako je nastao novac
P. 79
sa zaduživanjem i rasprodajom naše zemlje. Žele nas pretvoriti u beskućnike i ro-
bove”, rekao je Ivan.
“Koja je alternativa takvoj politici?”, opet je upitao Martin.
“Postoji samo jedna alternativa, a to je samostalna i suverena država. Najveću
opasnost za nju predstavlja tzv. ‘lažna opozicija’ poput laburista jer se izdaju za za-
štitnike obespravljenih, a zapravo žele da budemo dio Europske unije. Tvrde da su
protiv valutne klauzule, a znaju da će ulaskom u Europsku uniju valutna klauzula
postati nepotrebna jer ćemo ostati bez naše vlastite valute i biti pretvoreni u taoce
isključivo kreditnog sustava”, odgovorio je Ivan.
“ali kako ćemo onda vratiti vanjski dug?”, upitao ga je Martin.
“Hoćemo li ga moći vratiti ako uđemo u EU?”, uzvratio je protupitanjem Ivan.
“Tamo gdje je novac dug - nema otplate duga, svjestan sam toga”, odgovorio je
Martin.
“Da li misliš da su i međunarodni kreditori toga svjesni?”, opet ga je upitao.
“Pretpostavljam da jesu i da ne kamatare državu za dobrobit njenih građana
već sa ciljem da ju razvlaste od imovine, te preuzmu njene resurse”, rekao je potom
Martin.
“Imaj na umu da smo za otplatu vanjskog duga 2011. morali dati 1/3 od ukupnog
BDP-a, odnosno više od 15 milijardi eura. To je golemi novac kojeg mi nemamo, pa
smo se morali dodatno zadužiti za taj isti iznos kako bi uspjeli vratili taj dug.
Na taj način naš ukupan dug se povećao, a novčana masa nije uopće porasla.
HNB o tome nerado govori, ali količina novca u opticaju počela je padati. Razmisli
i o ovom podatku, 1996. građani su bankama bili dužni samo 6.6 milijardi kuna,
a 2012. čak 128.7 milijardi odnosno čak 19.5 puta više. Plaće su u istom razdoblju
porasle samo 3 puta - mislim da shvaćaš kamo će nas trenutna politika dugoročno
odvesti.
Zapazi još jednu bitnu stvar, ako je naša država ovisna o stranom novcu, a onaj
koji ima vlast nad novcem ima i vlast nad državom, to znači da je vlada na Marko-
vom trgu marionetska i da se njom upravlja iz vana. Zato i donosi odluke protivne
interesima naše države i naroda.
Sve zemlje koje su se našle u statusu ograničenog suvereniteta sa vladama pod
utjecajem stranih sila vrtoglavom su brzinom postajale siromašne i to na način koji
isključuje nadu u pravednije i humanije socijalne odnose. Velika podjela na većinu
siromašnih i manjinu bogatih nužna je posljedica takve politike.
Ukoliko se ona ne promjeni uskoro će sva javna i društvena dobra, kao i prirod-
na bogatstva biti privatizirana i u rukama stranaca. Oni koji su do sada njima uprav-
ljali, činiti će to u ovim izmijenjenim okolnostima kao službenici stranih poduzeća
u vlastitoj državi”, upozorio ga je Ivan.
“Shvaćam što hoćeš reći, ne piše nam se dobro ukoliko se politika beskonačnog
zaduživanja nastavi. Međutim, ako sam te dobro shvatio, ti pokušavaš reći da mi
79