Page 21 - Jordan Peterson - 12 pravila za život

klasične glazbe (Bach, Beethoven, Mozart i Čajkovski) napisali su gotovo svu

glazbu koju izvode suvremeni orkestri. Bach je, da spomenemo samo njega, bio
toliko plodan skladatelj da bi trebala čitava desetljeća rada samo da se prepišu
njegove partiture, a ipak se obično izvodi samo malen dio njegova čudesnoga
stvaralačkog opusa. Isto vrijedi i za stvaralaštvo preostale trojke iz ove skupine
hiperdominantnih skladatelja: samo se mali dio njihova rada još uvijek uvelike
izvodi. Na taj način samo mali dio glazbenoga stvaralaštva te četvorice autora - a
to je vrlo malen broj u odnosu na sve skladatelje klasične glazbe koji su ikada

skladali - sačinjava gotovo svu klasičnu glazbu koju svijet poznaje i voli.
Ovaj se princip ponekad naziva Priceovim zakonom, po Dereku J. de Solli
Priceu, znanstveniku koji je 1963. otkrio njegovu primjenu u znanosti. Možemo

ga predočiti grafičkim prikazom u kojemu na okomitu os stavljamo broj ljudi, a
na vodoravnu os produktivnost ili resurse. Temeljni je princip otkriven puno
prije. Vilfredo Pareto (1848.-1923.), talijanski erudit, primijetio je da se može
primijeniti na raspodjelu bogatstva u ranomu dvadesetom stoljeću, a čini se da
vrijedi i za svako društvo koje je ikada bilo predmetom proučavanja, bez obzira
na oblik vlasti. Primjenjiv je i na populaciju gradova (u malome broju gradova
žive gotovo svi ljudi), masu nebeskih tijela (vrlo mali broj nagomilao je gotovo

svu masu), učestalost riječi u jeziku (samo pet stotina riječi koristi se za
devedeset posto ljudske komunikacije) i na mnoge druge stvari. Ponekad je
poznat kao „Matejev efekt“, naziv izveden iz možda najgrublje rečenice koja je
pripisana Kristu: „Onomu koji ima još će se dati, neka ima u izobilju, a od onoga
koji nema oduzet će se i ono što ima“ (Mt 25,29).

Sigurno znate da ste Sin Božji onda kada se vaša izjava može primijeniti čak
i na rakove.
Vratimo se na svadljive člankonošce: ne treba puno vremena da jastozi,

ispitujući jedan drugoga, saznaju s kime se mogu zafrkavati, a od koga se trebaju
držati podalje - a jednom kada to nauče, novonastala je hijerarhija iznimno
stabilna. Jednom kada pobijedi, jastog treba samo početi prijeteći micati svojim
ticalima i svi će se prijašnji protivnici odmah razbježati pred njim. Slabiji jastog
prestat će pokušavati s nasrtajima, prihvaćajući svoj niži položaj, i držat će noge
uz tijelo. Alfa jastog, nasuprot tomu - pošto je okupirao najbolje sklonište, dobro

se odmorio i smlatio dobar obrok - dominantno paradira oko teritorija i noću
ometa podređene jastoge u njihovim skloništima samo zato da ih podsjeti tko je
najveća faca.
Tko ima sve djevojke