Page 455 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 455

456                                                                              LECENJE  BILJEM


                                           MAJSKA  RU2A,  RU2A

                       Rosa gallica L. i  Rosa centifolia  L.  -            Rosaceae


                K run i c nil i s tic i          m a j S k e     r u z e   beru  se  pre  nego  ~to  se
         c"etovi  potpuno  razviju:  od  prve  vrste  se  ponekad  beru  sarno  pupoljci.  Prva
         ruza  je  tamnije  boje,  purpurno-crvena,  a  druga  je  I1Uzicasta.  OblJik  krunienih
         lisnca  je  donekle  srcoUk.  Mirisa  su  "rIo  prijatnog  a  ukusa  0  po r 0  g;  prva
         vrsta  je  jos  pomalo  i  gorka.
                Berbn.  -    Rut in  cvet  (Rosae  f/os)  bere  se  po  najlep~em vremenu  i  bri-
         tljivo  S'U~i  cia  ~to potpunije  sacu"a  miris 'i  boju.  Dobro  spremljena,  hermeti·
         tki  zapakovana  i  st rucno  euvana  droga  sacuva  prijatnu  aromu.
                Sastav.  -    lOla  10-15°/0  galnog  tan ina,  galne  kiseline,  k"ercitrina
                                                                                 0
                             0
         i  svega  oko  0,03 / 0  eta r S k 0  g  u I j a,  zatim  voska,  4 /     0   ~etera, boje  i  raz-
         nih  soli.                              .
                Upotreba.  -     Ruzin  evet  j'e  taninska  droga:  dobar  antiseptik  i  prijatan
         aromatiean  adstringens  spolja  i  Dznutra.  Izraduju  se  ruzin  med  i  sirup  i
         voda  za  grgljanje.  Kod  nas,  na  Balkanu,  obicaj  je  da  domaciee  spravljaju
         »slatko  od  rufa- ,  koje  se  u  narodu  smatra  kao  izvrsna  poslastica  i  lek  za
         ispucane us>ne,  razna oboljenja usta 1 grla.
                \.  Cvefni  caj  protiv  proliva  (osobito  za  decu):  po  40  g  ruiinog  i  cveta
         kamiliee  i  po  10  g  e"eta  podbela  i  trandavilja.  Tri  supene  ka~ike ove  smese
         papari  se  sa  pol a  litra  klj ueale  "ode,  poklepi  i  posle  3  sata  oeedi  i  iseedi.
         sasvim  malo  zasladi  i  pije  na  2  sata  po  1  ka~ika.
                2.  Rutin  med:  100  g  fino  samlevenog  cveta  crvene  ruie  (odmah  posle
         branja  i  su~enja)  pokvasi  se  sa  50  g  50 /o-nog  alkohola  (iii  prepecenice)  i  po-
                                                            0
         sle  3  sata  doda  550  g  alkohola.  Posle  5  dana  stajanja  (uz  povremeno  mesa·
         nje)  teenost  se  odlije,  a  ostatak  se ·iscedi.  obe  teenosti  sjedine  j  alkohol  ode·
         stiluje.  Gusti  ostatak  se  pomesa  sa  pola  Intra  najboljeg  meda.  Uzima  se  isto
         kao  i  »slatko  od  ruia«:  2-3  kasike  dnevno  razmun  se  u  vodi.  grgJja  i  pro·
         guta.
                3.  Rut in  nzed  s  boraksom:  5  g  boraksa  rastrlja  se  u  posudi  sa  25  g  ru·
         zinog  meda  i  uporrebi  za  grgljanje,  ali  se  l1e  pije.
               4.  Caj  za  znojellje  (nazeb,  reumatizam):  po  30  g  cveta  od  ruze,  zove  i
         lipe  i  10  g  cveta  od  borazine.  Dve  supene  kasike  ove  smeSe  se  'Popari  sa
         pola  Iitra  kljueale  vode,  poklopi.  posle  15  minuta  oeedi.  zasladi  i  sto  toplije
         popije.
                Narodna !mena. -         R.  gallica:  kaug-dul,  kauk-dul,  mahovinasta  rufa,  ruza
         mesecarka,  francuska  ruza.
               R.  cellfifolia:  vnniea,  duovska  ruia,  dupljanka,  majska  rufa,  miriSljav·
         ka,  remontanka,  rozica.  ruza-stoperka,  rusa-stolistiea,  slatkaca,  stolistna  roza,
         stolistnica,  crljena  rosa,  sipak.



                                                       MAK


                               Papaver  somniferum  L.  -            Paparveraceae

               Mak  je  jedna  od  najslarijih  kulturnih  biljaka.  Gaji  se  vee  "Be  hiljada
         god'ina  kao  "rall/jil'a,  /ckovila,  induslrijska  (u/jevna)  i  ukrasl1a  biljka.  Mak
        cini  jedan  deo  kulturne  istorije  raznih  narada  na  raznim  kontinentima  kroz
   450   451   452   453   454   455   456   457   458   459   460