Page 487 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 487

488                                                                             LECENJE  BIUEM


                2.  Caj:  2-3 g  stuCJl10g  ploda  moraCa  popari  se  s  2-3  deci  kljucale
         vode,  smesta  poklopi,  posle  dva  sata  ocedi  i  pije  umesto  vode.  Ovaj  caj  na·
         rocito  koriste  doj ilje  s  malo  mleka.

                3.  Desetoprocenl na  al kolw i>1a  til1ktura  izraduje  se  po  propisima  far·
         makopeje.  Uzima  se  2-3 supene  ka~ ike  dnevno  u  casi  vode  posle  jela.

                4.  Etarslco  1Ilje:  1-3  kapi  na  kocku  ~ece ra,  s  malo  vode  pije  se  posle
         jela.
                S.  Sirup  se  izradllje  u  apoteci  i  uzima  po  10-20 g  triput  dnevno  posle
         jela.
                6.  Caj  protiv  zatvora i  Iladimanja:  po 1 g  moraca,  anisa, cveta zove  i  2 g
         seninog lisca  pome~a ti  i  popariti  s  200  g  kijucale vode.  Posle  dva  sata ocediti
         i odjednom  popiti.
               7.  Caj  za  ape/it:  po  1 g  moraca,  lincure i  kicice  pome~ati i  spremiti  kao
         prethodni caj, ali se pije na pola sata pre jela.



                             OD  CEGA  POTICE  LEKOVIT05T  MORACA?


               Morae  je  vrlo  slozenog  hemijskog  sastava.  Nosilac  lekovitosti  je  mm·
         sno  etarsko  ulje.  -Do bar  morae  ima  i  do  7%  ovog  ulja.  Osim  etarskog  ulja,
         u  plodu  moraca  ima  oko  20%  beiancevina,  12-18%  masnog  ulja  i  4-5%  ~e­
         cera,  zbog  eega  je  morae  vrlo  hranljiv.
                U  slatkom,  rimskom  moraeu  ima  vrlo  malo  ili  uopste  i  nema  fenhona,
                                         0
         u  japanskom ima oko  10 /0, a  u  indijskom oko 6,7%. 5va ulja s .malo  fenhona
         imajll  mnogo  anetola  i  zbog  toga  su  vrlo  blagog  i  slatkog  ukusa.  U  divljem,
         ljutom,  gorkom  i  neprijatnom moracu ima malo  etarskog ulja,  a  u· ulju sarno
         u  tragovima  anetola,  zbog  eega  je  ono  ljutog,  gorkog  i  neprijatnog  mirisa
         i ukusa. Zato taj  morae ne treba upotrebljavati.

               Anetol  daje  uiju  sladak  ukus  i  prijatan  blag  miris  na  anis.
               Varijeteti  moraca. -        U  prometu  ima  mnogo  vrsta  i  sorti  moraca,  koje
         se  medusobno  razlikuju  velieinom,  bojom  i  oblikom,  a  narocito  ukusom,
         mirisom,  kolieinom  i  sastavom  ulja.
                Primeceno  je  da  neke  sorte  moraca  izazivaju  trovanja  pracena  jednom
         vrstom  pijanstva  i  mozc1anih  oboljenja.  Posie  rata  je  konacno  utvrdeno  da
         to  tl'ovanje  izaziva  cis'(lI1etol  koga  ima  u  nekim  uljima  do  1% ;  trans·anetol
         nije  skodljiv.
                5iatki,  rimski  iii  kricanski  morae,  Foeniculum  vulgare  var.  dulce,  daje
         krupne  plodove,  dugacke  do  12  mm,  svetle  boje  i  vrlo  slatkog  ukusa.  Tzv.
         »anason«,  »makedonski  anason«  nije  anis,  nego  jedan  varijetet  siatkog  mo-
         raca.




                               GDE  RASTE  I  KAKO  IZGLEDA  MORAC?

                Morae  je  dvogodi~nja iii viSegodiSnja  zeljasta  biljka.  Raste  divlje  i  po-
         ludivlje  svuda  ako  Sredozemnog  mora.  Ima  dYe  podvrste  (piperitum  na  5i·
         ciliji  i  capillaceum  svuda  oko  Mediterana)  i  mnogo  varijeteta  (vulgare,  dul·
         ce,  azol'icum).  U  Haliji  gaje  jednu  vrstu  moraca  s  debelim  rnesnatim  listo-
         virna  za  povrce.
   482   483   484   485   486   487   488   489   490   491   492