Page 554 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 554

POMORANDZA.  NARANDZA.  N'BRANCA . ..                                                         555


        trebom  ne  sarno  leti vee  i sprocava  oboljenje  prostate  i  adenome.  AJen  Kaja
        u  svom  saop~ tenju preporucuje  oSVakom  mus karcu  od  50  godina  da  svako-
        dnevno upotrebljava  IS grama evetnog praha.
               Akademik  N.  V.  Cicin  pi~e :  . U  svoje  'vreme  ja  sam  obralio  pafnju  na
        tu  pojavu. Medu  Ijudima  koji  su dostighi  do s to "  vi~e godm a  dobra  polovina
        su p telari  iii  oni  koji  imaju veze  IS  radom n a  pteJoi.njaku.  U Cernu  je  tu stvar?
        Mozda  odlucujuCi  znacaj  ima  'karakter  profesrje?
               N.  V.  Cicin  je  za;pal;io  da  pcela'I'i,  po  pravilu,  jedu  moo  sa  tropom  od
        peludi  ·Hi  med  u  saeu.  Po  njegovom  mi~ljenju,  ba~  evetni  prah  stimulira  iz-
        menu  ma,terija,  ispoljavajuei  lekovito  dejstvo  na organiza m . • Vee  sada«,  pi5e
        Ciein,  »moze  se  obav.iti  znaeajno  uporederuje:  evetni  pra'h  po  njegovom  de-
        lovanju  na  organizam  m oze  se  uporediti  s a  radom  z.lezdi  s  unutra~njim lu-
        tenjem.  Ob jasniou  ovu  misao.  Ako  se  bHjni  prah  pogleda  oS  fizioloske  tacke
        glediSta  -    to  je  proizvod  muskih  polnih organa  biJj'ke.  S  biohemij5ke  tacke
        glediSta  oprah  sadr7.i  razne  materije,  od  kojilh  su  n am  mnoge  jo~  nepoznate.
        Medu  ovim  slozenim  arsenalom  hernijs kIih  materija  na,roOiJto  vainu  ulogu
        igraju,  po S'Voj  prilici,  belantevine, osobito  fermenti 'koji 'Ubrzavaju  i  reguli~u
        zivotme  procese.  Zato  se  delovanje  evetnog  praha  i  moze  UIporediti  sa  de-
        lovanjem  zlezda  s  unutra~njjm ,luceO'jem.  Kod  zivotJinjskog  organi2lTDa  funk-
        cije  unutrasnjeg  lueenja  su  srazmerno  dobro  proueene,  dok  su  ti  procesi
        kod  biljaka  umnogome  tajna.  Otkri,ti  tu  tajnu  jedan  je  od najprijatnijJh  za-
        dataka  koji  stoje  pred  naukom.«  Adelina  Derevic,  A.  Popesku  i  N.  Popesku,
        interesantnim  ogledima  izvrsenim  u  Centralnoj  laboratoriji  za  kontrolu hran-
        Ijivih  produkata  u  Bukurestu  1963-1964,  dokazali  su  da  hranjenje  peela
        mOOom,  sa  4%  evetnog  praha  kukuruza,  zaraz.enim  emom  aspergilovom  iii
        mukorovom  plesni,  dovodi  do  uginuca.  Za  dokaz  da  su  peele  st'I'adale  ba~
        od  ovih  plesni,  autori  su  ·izvrsili  zasejavanje  sadrzaja  ereva  ovih  pcela  na
        hranljivu  podlogu  u  p ljosnatim  oStaklenim  tasama  j  nj~hova je pretpostavka
        potvrdena.  Od  evemog  praha  se  mogu  spraviti  ne  sarno  visoko  a:ktivni  te-
        rapeutski  i  profilakticni  preparati  vee  .j  vitaminsk.i  i  dijetebskIi  prehrambeni
        prrnzvodi.  Za  to  je,  pre  svega,  patrebno da se  nadu  sredstva  koja omogueuju
        da se  sakupi evetni prall u 'velikoj  kolitirti.
              Biljoke  proizvode  vrlo mnogo  evetnog  praha.  Jedan  evet  jabuke .im.a  oko
        100  hiljada  polenovih  zmaea,  jedna  resa  graba  -            1,2  miliona  znnaca,  1  evet
       bowra -       3,6  miliona,  resa  leske  -     4  mihiona, ores a  breze  6  miliona,  perjani-
       ca  kukul't1Za  -    50  miliona  polenovih  zrnaea.  Naroeito mnogo  evetnog  praha
        da-ju  hrastovi,  brestovi  i  drugo  drveee.  U  borovoj  Sumi  u  doba  evetanja
        vazduh  je  zasicen  prahom.  Sva,ke  godme  u  nasim  Sumama,  poljima,  pas-
       njacima  i  vrtovima propadnu  mnoge stotine  hiljada  tona proiZ'Voda  koji  ima
       visoka  hranjiva  i  lekovita  svojstva  itd.




       POMO.RANDZA,  NARAND2:A,  NERANCA,  POMERANDZA,  PORTOKAL,
                                                    2:UTICA

                                   Citrus  aurantium  L.  -         Rutaceae


              Rod  Citrus  vOOilIla  je  vaz.an  za  medicinu,  ishra1l1u  i  industriju.  U  svim
       toplim  zemljama  sve  se  viSe  propagi'J'a  sadenje  raznih  vI1Sta  pomorandzi  i
       limuna  (agrumij,  pogotovo  poslednjJb  nekoli'ko  deeenija  ankako  su  u  njima
   549   550   551   552   553   554   555   556   557   558   559