Page 590 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 590

SALBP
                                                                                                       591

               Do~a~ni !etnji decji  prolivi,  cesto  krvavi,  i  sve  poslediee  koje  se  nakna-
         dno  javljaJ!u,  jO~ uvek  su  testa  pojava  u  alas.  Zbog  toga  5e  preporucuje,  pre
         svega,  .,"?aj~n;ta  po  selin;ta.  gde  alema  apoteke  da  u  svojoj  domacoj  bi/jnoj
         apoteci ~maju lzvesnu kollcLnu sa·lepa, zlu ne trebalo.




                                DA  LI JE SALEP SKODUIV, OTROVAN?


               Nijedall  sastojak  sa/epa  nije  skodljiv.  Analizom  samievenog  sumnjivog
         salepa,  koji  su nam  godinarna '<Iostavljailii  na  ispiti,vanje sudske i  druge  viasti
         i  pojedinci,  utvrdeno  je  da  salep  mje  bio &t, '3  bilo  je rtaJkvih 'skueajeva  da
         poslani  materijal  uop~te  nije  bio  saJep.  Sto  .su  neki  potro~aci [mali  manje
         iii  vece  tegobe,  a  cetvoriea  su  i  umrla,  to  nije  bilo  od  salepa,  nego  od  pri-
         me~anog  mrazavca  (latinskli  Colchicum  autumnale),  damace  vrlo  otTovne,
         ali  vaZne  lekovite  biljke .koja,  takode,  raste  u  velikom  mno~tvu na  livadama
         zajedno  5  ka6unima  (jedna  pored  druge),  ad  kojih  se  dobija  salep.  Krtole
         mrazovea  se  razlikuju  od  krtola  kaeuna  (sa1epa):  obavJjene  su  rnrkom  ljus.
         kom, nisu  sluzavo  bljwtave,  nego su  gorke i  Ijute,  na  trbu~noj ,  ravrtoj  s~rani
         imaju  brazdu  oj  dr.
               Mrazovae  se  u  raznim  naMm  predel~ma razlicito  naziva.  U  veeem  delu
         Srbije  najce~ce  ga  nazivaju  vocak  Iili  volovocak  a  Cesto  i  jesenji  kacunak
         zato  ~to u  jcsen eveta. U  Bosni  je cest naziv  balucak,  baluSika,  vranji luk  i sl.



                             ZBOG  CEGA  SALEP  CESTO  FALSIFIKUJU?


               Salep  je  uvek  bio  skup  pa  se,  kao  i  'Sve  drugo  skupo  lekovito  biLje,
         cesto  i  raznol'iko  talsifikuje.  Ceo,  nesamleven  ·sa1ep  nemoguce  je  falsifiko·
         vati,  jer  se  lako  prepozna  i  razhkuje  ad  drugih  slicnih  krtola.  Medutim,
         kad  se  lSamelje,  lako  ga  je  fal<sifi·kovati  svim  i  svacim  d  sarno  sbrucnjaci
         pomocu  mikroskopa  i  specifiienih  hemi1sklih  reaokcija  mogu  otkriti  primese
        i  falsi~ikate.

               Eto  zhog  cega  ne  treba  kupovati  samleven  salep,  os·im  u  apoteci  gdc
         se  pre  pu~tanja u        promet  i  mlevenja  podvrgava  strogoj  kontroH  farma·
         kognosta.
               Naucni  saradnici  i  asistenti  InstHuta  za  proucavanje  lekovitog  bilja
         u  Beogradu,  kao  vode  ekipa  za  istraZivanje  medioin.ske  ·f1ore,  zajedno  sa
         s~udentima farmacije  svakog  leta  na  ramirn  na~m planinama  otkrivaju  po
         neko  bogalo  naIazi~ te prvoklasnog  sa'iepa  kojim  snabdevaju  BiIjnu  apoteku
         u Beogradu.



                           KAKO  JE  JUGOSLAVIJA  POSTALA  IZVOZNIK
                                          KVALITETNOG  SALEPA


               Turska,  Iran,  oj  Grcka  s u  vekovima  glavni  izvoznici  najboljeg  salepa.  I
         na~ sa,Iep  joe  do  1912.  god.  ;sao  preko  Saluna  i  bio  odatIe  izvozen  kao  »so-
        lunski«,  »grcki«  iii  »lurski«.  Posle  1918.  god.  krtole  kacuna  vadene  5  na~ih
        planinskih  suvata  Makedonije,  Bosne  j  Sl'bi'je  izvozene  !lU  kao  . jugosloven·
        ski  salep •.
   585   586   587   588   589   590   591   592   593   594   595