Page 591 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 591

592                                                                              LBCENJB  BIUI!M


               Meliutim,  strani  trgovci-kupci,  staJno  su  stavJjali  opravdane  primed-
         be  da  nam  je  saJep  lo~ ij eg kvaliteta  (gorak,  neprijatnog  mirisa,  mutne  boje,
         nejednoLican)  nego  turski iz. Smirne i Carigrada.
               ZahvaJjujuCi  travaru  i  cuvenom  biJjaru  Samju  Kasrnu  iz  Foee  (umro
        je  pre  nekoliko  godina),  uspeli  smo  da  se  na  inostrano  drogisticko  trtiste
        pojavimo  sa  kvaJitetnim  salepom  kome  ni'ko  vtise  nije  stavljao  primedbe  i
        izrazav.lO  nepoverenje.  A  evo  kako  je  to  bilo.  Svakog  Jeta  Srnajo  bi  krenuo
        u  plan  nu  karavanorn  konja  natovarenih  velikim  kotlovima.  Na  pasnjacirna
        Zelengore,  Voluj ka,  Magliea  Ii  drugih  pJanina  cobanciCi                 !ill  vad-ili  krtole
        kaeuna  i  prali  u  hladnoj  vodi,  a  Smajo  hoi  ih  . bario«  jedan  minut  u  klju-
        ca,loj  sumtki.  Na  taj  nacin  je  unistavao  enzirne,  dakle,  vrsio  sterilizacijtl
        iIi  stalJilizaciju.  Tako  je  uspeo  da  dob ~je  salep  svetle  boje,  prijatnog  rnirisa
        na  kumarin.  Zbog  te  steriJ.izacije  salep  se  nije  kvartio  i  nije  bio  gorak.
        Smajo  je govorio  da  je  to  video  pre  rata  kad  je  iSao  na  hadmluk  pa  svratio
        u  Tursku.





                 ZBOG  CEGA  JE  POTREBNO ZASTITITI KACUNE  U PRIRODI?

               Zbog  nagle,  nerazumne  i  nestrucne  eksploatacije  kaeun  je  na  Ba'lkanu
        i  na  BHskorn  i,stoku  rnestimicno  voorna  proreden.  Ima  i  takvim  planinskih
        suvata  na  kojima  je  donedavno  kaeuna  bilo  ta:ko  mnogo  kao  da  ga  je  neko
        posejao,  aIi  ga  danas  uopste  nema  iii  je  os tao  po  neki  struk  na  nepristru-
        pacnim  rnestima  do  kojih  ruSilae:ka  noga  covekova  jos  nije  mogla  kroe:iti:
        Sto  je  najgore,  unistene  su  bas  nai'vaznije  vrste  kaeuna,  one  'koje  daju
        okruglaste  iii  jajolike  krupne  krtole.  A  samorazmnozavanje                    kacuna  ide
        vrlo  sporo.  Na  zalost,  gajenjern  kaeu1Ja  za  proizvodnju  salepa  jos  se  niko
        ne  bavi.  Kad  se  tome  doda  da  su  kaeuni  vanredno  lepi,  pravi  ukras  Hvada
        i  pasnjaka,  da  ih  izletnici  (a  njihov  broj  je  iz  godine  u  godinu  sve  veei  na-
        poredo  s  porastom  rnotorizaoije)  nernHos!1dno  bern  -                 onda  je  'sasvim  ra-
        zumljivo  zasto  i  nas  i  strani  zakoni  0  zastiti  prirode  zahtevaju  bilo  potpunu
        bilo  deHrnicnu  i  po"remenu  zastitu  oV)ih  divnih  dekorativnih,  lekovitih  i
        hranljivih  biljaka,.
               Nase  ekipe  za  proucavanje medicinske  flore  Jugoslavije  mogle  su  doei
        do  zalosne  konsta'lacije  da  su  kaeuni  najvtise  stradali  u  Srbiji,  Makedoniji
        i  Bosni  za  vrerne  dva $vetska  rata.




                   KAKO  IZGLEDAJU  KACUNI  OD  KOJIH SE DOBIJA SALEP?


               Kaeuni  su  domace,  "rio  lepe,  sarolike,  rna,le  ali  dugovecne  zeljaste
        biljke.  Listovi  su zeleni, socni,  po  obodu  celi d irnaju  paralelne  nerve.  Cvetna
         drs.ka  je  prava  i  na  gornjem  delu  nosi  kitu  vanredno  lepih,  neprav.ilnih
        cvetova,  veorna  racnovrsnih  po  boji,  a  jos  viSe  po  obliku  oj  velico;  !ice  na
        divne  sarene  insekte.  Zbog  toga  bogatstva  i  sarolukosti  tesko  je  razlikovati
        pojedine  vrste  kacuna.  Kacuni  ovetaju  od  proleca  do  polovJne  leta,  sto  za·
         Vis1  od  nadmorske  visine.
               Bi, ljka  ima  nekoliko tankih  korencica  i  d v e  k r t 0  I e  (dva  krornpiri-
        cal.  Ona  krtola  iz  koje  je  u  prolece  izbHa  nadzernna  stabljika  je  veca,  ali
   586   587   588   589   590   591   592   593   594   595   596