Page 159 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum

vremena i prostora to znači da sve knjige, koje su ikada

postojale, postoje i trebale postojati, postoje zajedno, tj.
zauzimaju isto mjesto i postoje istovremeno kao da tvore

jednu knjigu koja u sebi sadrži svojstva, značajke i
oznake svih mogućih knjiga u svijetu. Kad kažemo

jednostavno knjiga imamo u vidu nešto što ima opće
značajke svih knjiga - to je pojam. Ali knjiga o kojoj

sada govorimo nema samo opće, već i pojedinačne

značajke svih pojedinih knjiga.
Uzmimo neke druge predmete: stol, stablo, kuću,
čovjeka. Zamislimo ih izvan vremena i prostora. Dobit

ćemo predmete od kojih svaki ima beskonačno veliki

broj svojstava i značajki da ih ljudski um uopće ne može
pojmiti. Želi li ih pojmiti, čovjek bezuvjetno mora te

predmete nekako podijeliti, pristupiti im u jednom smislu,
jednom aspektu, u jednom odsječku njihova bića. Što je

»čovjek« izvan vremena i prostora? To je sve
čovječanstvo, čovjek kao vrsta - homo sapiens, no koji

istovremeno ima značajke, atribute i osobine svakog
pojedinačnog čovjeka. To sam i ja i vi i Julije Cezar i

urotnici koji su ga ubili i prodavač novina na uglu pokraj
kojega svakodnevno prolazim - svi carevi, robovi, sveci,

grešnici - svi zajedno, koji se slijevaju u jedno

nerazdvojivo biće čovjeka. Može li se našim razumom
pojmiti i dokučiti takvo biće?

Što je gibanje? Zašto ga osjećamo ako ono ne postoji?

O tome vrlo lijepo govori teozofijski pisac prvog
razdoblja moderne teozofije Mabel Collins u svojoj

poetičnoj »Priči o godini«.

».. .Jedino istinito značenje i trajnost zemaljskog života
sastoji se samo u međusobnom dodiru osoba i u naporu

rasta. Ono što se naziva događajima i okolnostima i što