Page 154 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum
P. 154

Što je biološka pojava, pojava života? Na to pitanje
               naša  znanost   nema  odgovora.   To  je  zagonetka.   U

               živom   organizmu,   u   živoj   stanici,   u   živoj   protoplazmi
               postoji nešto neodredivo što razlikuje »živu tvar« od

               nežive.   To  nešto  mi   poznamo   samo   kroz   njegove
               funkcije. Glavna od tih funkcija, koje neživi organizam,

               neživa stanica, neživa tvar nemaju, jest  sposobnost

               razmnožavanja.
                  Živi   organizam   se   beskonačno   množi,   upijajući   i
               svladavajući   neživu   tvar.   Ta   sposobnost   nastavljanja

               sebe i svladavanja nežive tvari s njezinim mehaničkim

               zakonima   neobjašnjiva   je   funkcija   »života«   koja
               pokazuje da život nije jednostavno skup mehaničkih sila,

               kako pokušava ustvrditi pozitivistička filozofija.
                  Tvrdnja da život nije skup mehaničkih sila potvrđuje se

               i  nesumjerIjivošću  pojava   mehaničkog   gibanja   s
               pojavama života.  Pojave života ne mogu se izraziti

               formulama mehaničke energije niti u kalorijama ili

               jedinicama   za   snagu.   Pojave   života   ne   mogu   se
               stvoriti umjetnim fizičko-kemijskim putem.



                  Ako   svaki   pojedinačni   život   shvatimo   kao

               četverodimenzionalni   krug,   to   će   nam   objasniti   zašto
               svaki krug neizbježno nestaje iz našeg prostora. To se

               događa stoga što krug nužno završava u točki u kojoj je
               započeo.   »Život«   pojedinačnog   bića,   koji   počinje

               rođenjem, mora završiti smrću koja je vraćanje u isto
               polazište.   Ali,   dok   prolazi   kroz   naš   prostor,   krug

               oslobađa   iz   sebe   neke   pravce   koji,   spajajući   se   s
               drugima, proizvode nove krugove.



                  Dakako, u zbilji nije baš tako. Ništa se ne rađa i ništa

               ne umire, već se to nama tako čini, jer mi vidimo samo
   149   150   151   152   153   154   155   156   157   158   159