Page 115 - Saša Marković - Manifest protiv Imperije
P. 115
Stratezima u Londonu je bilo jasno da će golemi potencijal
Rusije, ako se modemizuje postati opasnost za kolonijalno carstvo.
Modernizacija Rusije je ugrožavala dominaciju britanske imperije i
sa gledišta koje je iznio profesor Mekinder u njegovom već pomenu-
tom istraživanju. No, Rusija je bila buduća opasnost. Njemačka je
bila neposredna opasnost. Dio tog konteksta postaje i Japan koji sredi
nom devedesetih godina 19. vijeka iznenadnim ratom, bez objave,
protiv Kine značajno popravlja svoju poziciju na Dalekom istoku.
Time otvara vrata sopstvenoj ekspanziji u Mandžuriji i Koreji. Bri
tancima takav razvoj situacije sigurno nije bio po volji, ali najbolje
što su mogli postići je napraviti od Japana saveznika. Dolazi do
saveza sa Japanom 1902. Sporazum svrstava Koreju u japansku in
teresnu zonu. Sporazum ne kaže ništa o Rusiji, ali je teško vjerovati
da bi Japanci bez njega napali Rusiju 1905. ponovo bez objave rata.
U to vrijeme su doduše mnogi aplaudirali Japancima, gledajući
l
podozrivo prema Rusiji. Japanska pobjeda će biti reativno brza i pot
puna. Uz sve druge probleme, Rusi su imali i nerješive logističke
teškoće. Interesantno je da su Francuzi bili saveznici Rusa, a Englezi
Japanaca. Svejedno, nijedni ni drugi nisu ušli u rat kako bi pomogli
saveznike. Očigledno Rusi, kao ni Njemci, još uvijek nisu shvatali
ko vuče konce.
Ono što se dešavalo te 1905. godine pomaže da se shvati širi
kontekst događaja tog perioda. Poražena Rusija je pretrpjela masovne
nemire koji mnogi vole da zovu Revolucijom 1905. Dakle, njena
vojna moć je bila minimalna. Njena pozicija bi bilajoš teža da se ni-
jesu umiješale Amerika i Engleska, i dogovorile mir između Rusije i
Japana. Za te aktivnosti Teodor Ruzvelt će dobiti Nobelovu nagradu
za mir. S obzirom da su izgubili rat, mirovni uslovi su bili ekstremno
povoljni za Rusiju. Plan Britanaca je bio da oslabi Rusiju, te je takvu
uvuče u čvrsti savez protiv Njemačke. Ne iznenađujeinjenica daje
č
glavni fmansijer Japana u ovom kratkom ratu bio bankarski mogul
Jakob Sif (Jacob Schiff) ili, preciznije, visoki finansijski kapital Vol
114