Page 114 - Saša Marković - Manifest protiv Imperije

je zamijenila mongolsku imperiju. Njen pritisak na Finsku, Skan­
dinaviju, Poljsku, Tursku, Persiju, Indiju, i na Kinu, zamjenjuje
centrifugalne sile nomada. Gledajući svijet u cjelini, ona zauzima
u njemu centralno strategijsko mjesto, isto ono koje Njemačka za­
uzima u Evropi. Ona može udariti na sve strane, ali i biti udarena
sa svih strana, osim sjevera. Potpuni razvoj i modernizacija njenog
željezničkog potencijala je samo pitanje vremena. Nije vjerovatno
n
da će moguća socijalna revolucija suštinski promijeiti odnose u

vezi sa njenim velikim geopolitičkim ograničenjima.Mudro pre-
poznavši fundamentalna ograničenja svoje moći, njenvladari su

i
se rastali od Aljaske, jer je zakon za Rusiju da ne posjeduje ništa
preko mora, koliko je za Britaniju neophodno da bude superiorna
na okeanima.“181

Mekinder dalje upozorava, da ukoliko Njemačka postane
blizak saveznik Rusije, stvoriće se sila koja će zaospodariti centra­
g
lnim dijelom Evroazije. Snagom i resursima njihov savez će izgraditi
flotu koja može ugroziti i Monroovu doktrinu, dajući Berlinu u
2
budućnosti centralno mjesto u svjetskoj politici.18
Dakle, njemačko-ruski savez bi stvorio evro-azijskutvrđavu

koja bi ostrvske sile dugoročno izbacila u borbi zasvjetsku domi­
naciju. Mekinderovo upozorenje, da ko vlada centralnim dijelom
Evroazije vlada i svjetskom politikom, među donosiocima odluka u
u
britanskoj imperiji uzeto je sa najvećom ozbiljnošć.
Britanija je došla u poziciju da mora praviti veliki savez protiv
e
Njemačke, kako bi se izbjeglo čvršće povezivanje njmačkog i ruskog
carstva. Insistiranje Njemačke da gradi željeznicu na liniji Berlin-Bag-
dad, kada je nafta postala sirovina od koje sve zavisi, samo je učvrstio
britanske stratege u namjeri da se Njemačka mora sputati u predsto­
jećem neminovnom sukobu.183

181 Н. J. Meckinder, The G e o g r a p h ic a l P iv o t o fH is to r y , str. 434-436.
182 Vidjeti u: H. J. Meckinder, The G e o g r a p h ic a l P iv o t o f H isto ry, str. 436.
183 Vidjeti u: F. William Engdahl, S to lje ć e ra ta, str. 25.

113