Page 141 - Saša Marković - Manifest protiv Imperije

mu reći da Britanci nemaju zamjerki na Njemačke preenzije prema
t
Austriji, Čehoslovačkoj i Danzigu, uz savjet, da Njemačka ne bi tre­
bala koristiti silu u ostvarivanju ovih ciljeva.
t
Britanci još više povećavaju stepen svoje perfidnosi u odnosu
na Hitlera, kada premijer Nevil Čemberlen (Neville Chamberlain) u
Donjem domu Parlamenta objavljuje, da se od Britanije ne očekuje da
podržava nezavisnost Austrije. Ovo je bio jasan signal Hitleru i on je
krenuo u akciju, ne shvatajući da ga Britanci uvlač u živo blato.
e
Jedan od najvažnijih dokaza za britansku šaradu i perfidiju
jeste njihovo odbijanje saradnje sa načelnikom Generalštaba Nje­
mačke, Ludvigom Bekom (Ludwig Beck), koji je namjeravao da zaus­
tavi Hitlera.

„Generali i nekoliko važnih civilnih vođa su se onda odlučili
na zavjeru predvođeni generalom Ludvigom Bekom (načlnikom
e
Generalštaba). Svi važniji generali su bili u tome, uključujući ge­
nerala Ervina Viclebena (Erwin Witzleben) (guverner Berlina) i
generala Georga Tomasa (Georg Thomas) (glavni intendant). Među
civilnim vođama su bili Baron Emst fon Vajczeker (Emst von
Weitzsacker) (državni sekretar u ministarstvu spoljnih poslova),
Erih Kord (Erich Kordt) (šef Ribentropovog kabineta) i Urlih fon
Hasel (Urlich von Hassell) (ambassador u Rimu 1932-1938). Nji­

hov udar se sastojao iz tri faze: (1) učiniti svakinapor kako bi Hitler
uvidio da griješi; (2) upoznati Britance sa svojim nastojanjima i
u

moliti ih da stanu čvrsto uz čehoslovačku stvar, uzpozorenje nje­
mačkoj vladi da će Britanija ratovati, ako Hitler pkrene rat protiv
o
Cehoslovačke; (3) ubiti Hitlera ukoliko ni manje niviše, naredi

napad na Čehoslovačku. Jedna za drugom su slane poruke Britaniji,
u prve dvije sedmice septembra, preko Vajczekera, preko Korda,
preko generala, i preko drugih odvojenih misija, ali su Britanci
odbili da sarađuju. Kao rezultat toga, odlučeno je a se ubije Hitler,
d
čim se naredi napad (na Čehoslovačku). Ova akcija j odložena
e

140