Page 143 - Saša Marković - Manifest protiv Imperije

Tuhačevskog, koji je bio pandan njemačkom generalu Guderijanu -
ocu modernog, ili blic ratovanja. Tuhačevski je uporno upozoravao
Britance i Francuze, kao i Staljina kod kuće, na razmjere opasnosti
koja se nadvila nad Evropom. Smatrao je da treba preventivno djelo­
vati protiv Njemačke, nesvjestan da se igra potpunodrugi ples, igra

navlačenja Njemačke u klopku. U velikoj igri nikomenije trebao bučni
j
i ugledni Tuhačevski i on će to platiti glavom. Stain je iskoristio ovo
l
ubistvo kao izgovor da ubije još 35000 oficira, proglašavajući
Tuhačevskog njemačkim špijunom.
Staljin je imao svoje razloge i taktizirao je između Britanije i

Njemačke. Dogovor Njemačke i Rusije je bio međupotekoji su odi­
z
grali i Hitler i Staljin, u želji da dobiju na vremenu, dobro znajući da
j
će završni okršaj biti između njih dvojice. Hitler e pakt morao napra­
viti, zbog britanskih garancija Poljskoj, a Staljinu je trebalo nekoliko
godina da pripremi Rusiju za veliki rat. Dogovor između Staljina i
Hitlera je podrazumijevao da se podijeli Poljska poslije napada koji
bi išao sinhronizovano istoga dana. Rusi su prevarili Hitlera i ušli u
Poljsku nekoliko nedjelja kasnije. Staljin je to pravdao nespremnošću
svoje vojske.
Poslije Hitlerove invazije na Poljsku, Britanija i Francuska su
objavile rat Njemačkoj. Hitler je vjerovao da je u vladi Britanije pre-
ovladala anti-njemačka struja, ali da će brzim vojnm prodorom na
i
Zapad uspjeti da privoli Britance na mir. On još nije vjerovao da čitava
britanska politička elita igra u pravcu njegovog zavaravanja i uvlačenja
u klopku ratovanja na dva fronta. Nije bilo anti, ili pro-njemačke struje
u britanskoj vladi, kako je vjerovao Hitler, nego je, kako tvrdi Prepa­
rata, sve bila precizno odigrana šarada na koju je Hitler nasjeo.

„Formalno, Britanija je sada trebala da objavi rat i Rusiji, ali,
naravno, ona to nije uradila. I Džozef Kenedi, američki ambasador
u Londonu, koji je bio fasciniran duplom igrom britanske diplo-
matije, pitao je Cerčila - zašto? Pismom mu je odgovorio: Opa­

142