Page 206 - Saša Marković - Manifest protiv Imperije
P. 206

i odbila priznati novog predjednika Frederika Franka. Osim Brazila, Ar­
     gentine, Ekvadora, Dominikanske Republike, protestu, povodom svr­
     gavanja Luga, pridružile su se i konzervativne vlade Čilea i Kolumbije.
             Brazil  je  posljednja  u  nizu  oslobođenih  država  Latinske
     Amerike i najveća sila na kontinentu sa potencijalom globalne sile.
     Pozicija Brazila je dijelom različita od ostalih država koje nazivamo
     Bolivarskom skupinom, jer Brazil sa svojom ekonomskom snagom
                                                   o
     ima potpuno drugačije pregovaračke pozicije sa SAD-m. Peta država
     po veličini na svijetu, kako po teritorijalnom prostranstvu tako i po
     broju stanovnika, Brazil je jedan od budućih globalnih divova multi-
     polamog svijeta. Kao član BRIKS grupe država, Brazi, za razliku od
                                                    l
     Rusije, Kine i Indije, svoju moć u svjetskoj politici bazira na politici
     bez razvijanja velikih vojnih kapaciteta. Iako se nije direktno konfron­
     tirao sa Vašingtonom, Brazil pruža podršku i čuva koaliciju sa zem­
     ljama  Latinske Amerike.  Brazil je  i  svojom  novom  ekonomskom
     politikom ostvario veliki preporod, stoje rezultiralo vraćanjem cjelo­
     kupnog duga MMF-u. Interesantno je svjedočenje bivšeg predsjednika
     Brazila Lula da  Silve (Luiz Inacio  Lula da  Silva), koji kaže,  da se
     MMP žilavo suprotstavljao željama brazilskih vlasti da vrate cjeloku­
     pan dug. Očigledno je, daje pozicija dužničkog ropsva država, ona u
                                                  t
     kojoj MMF najbolje ostvaruje interese za račun anglo-američkog vi­
     sokog kapitala.
            Brazil je, i sa novom predsjednicom Dilmom Rusef (Dilma Vana
     Rousseff), nastavio politiku u međunarodnim odnosima koju je započeo
     predsjednik Lula. Brazilsko vodstvo smatra daje „poredak nastao poslije
                                              j
     II svetskog rata, čija snaga se reflektuje kroz Savet bezbjednosti UN-a
     i koji je nagradio Ameriku vodstvom u Svjetskoj banci, istrošen, te daje
     vrijeme za nešto novo što se oslanja na realnosti XXI vijeka i za poredak
     koji će biti više konzistentan u odnosu na demokratske principe u ime
     kojih su ove pomenute institucije i bile osnovane.44348 3
                                                 8
                                                 4

     348 David Rothkopf, „Brasil’s N ew  Swagger“, Foreign Policy, Мау 2012.



                                 205
   201   202   203   204   205   206   207   208   209   210   211