Page 207 - Saša Marković - Manifest protiv Imperije

Hugo Čavez je pokrenuo promjene na čitavom kontinenu i
t
predstavljao je istu opasnost za Sjedinjene Države kao i Kastro prije
pedeset godina. Međutim, Čavez neće uspjeti da pobiedi tešku bolest
j
kojaje uznapredovala 2012. godine i preminuće 5. marta 2013. Njegova
smrt će biti veliki izazov za dalji razvoj Bolivarske revolucije.
Skoro sve države Latinske Amerike tjeraju iz svojih ekonomija
MMF i odbacuju američku kontrolu. Sve snažniji Bolivarski pokret
želi da pregovara sa SAD-om kao jedinstven politički subjekt. Primjer
r
sve veće kohezije je pokazao i Samit američkih lidea u Trinidadu
(2009. godine), kada su predsjednici latinoameričkih država odbili da
potpišu bilo koji dokument u kojem je izostavljena Kuba.
Čavezova velika zasluga su i aktivnosti u pravcu jačanja po­
stojećih i stvaranja novih saveza na kontinentu. Uveo je Venecuelu u
a
MERCOSUR, zajedničko tržište Juga, u kojem su već prticipirali
njeni osnivači Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj, kao i Bolivija,
Kolumbija, Ekvador i Peru kao pridruženi članovi.

„Predlog Čaveza da se osnuje Banka za jug (Bank of the
e
South), kao latinoamerička verzija MMF-a je prihvaćn kada su
lideri dvanaest južnoameričkih država odlučili u mau 2008. da
j
formiraju Uniju Južno-Američkih nacija - UNASUR, praveći je
v
od Mercosur-a i četvoročlane Andske zajednice, osnoane 1969.
Složili su se da daju pravnu i političku dimenziju ovoj uniji - kao
što je to ranije uradila Evropska unija. Evropska unija je bila model
koji je korišten za UNASUR. Centar unije će biti u Kuitou (Ekva­
dor), a sjedište Banke za jug u Karakasu (Venecuela).“349

Lideri planiraju da ostvare vojnu koordinaciju i kroz Savjet
za jušnoameričku odbranu (Council for South American Defence) koji
bi se trebao razviti u strukturu sličnu NATO alijansi.

349 Dilip Hiro, A fte r E m pire, str. 141.

206