Page 75 - Saša Marković - Manifest protiv Imperije
P. 75

njima je vidljiv nedostatak britke i nedvosmislene kritike kada se radi
      o američkim zloupotrebama, podvalama ili pak zločinma u njenom
                                                     i
                                                     t
      međunarodnom angažmanu, a kojih nije bilo malo. Očii i nadasve ra­
                                                   V
      zočaravajući primjer je pisanje o američkom ratu u ijetnamu, jedne
      od najznačajnijih intelektualaca XX vijeka, Hane Arent. Arentova,
      kojoj  se daje značaj jednog Hobsa, Hegela, Mila iliMarksa, ne bez

      osnova, dolaskom u Ameriku (bježeći pred Hitlerom),vremenom gubi

                                                 e
      svoju kritičku oštrinu, kada se radi o zločinima Amrike. U svom eseju
      Laž u politici, Hana Arent veoma meko kritikuje imperijalistički rat
                                                     a
      Amerike u Vijetnamu, dajući omaž američkoj štampi z koju kaže da
      je nepotkupljiva.132 Ako je Arentova sedamdesetih godina XX vijeka
      pokleknula pod snagom američke države, možemo samo pretpostaviti
      što  se  dešavalo  i  dešava,  sa nizom mnogo  manjih akademskih au­
      toriteta, a koji su vodili ili vode katedre najznačajnijih američkih uni­
      verziteta. Upravo korupcija ideja, ili  samocenzura najvećih umova
      današnjice, govori više od bilo kojeg argumenta da živimo u društvima
      totalitarne svijesti.
             Mašimo  Fini  smatra  da  je  korupcija  u  neoliberalnom
      demokratskom društvu gotovo nužnost, za razliku od diktatura ili au-
      tokratija, gdje je to mogućnost, doduše vrlo vjerovatna. U demokrati-
      jama je gotovo nužnost jer je „uzrokovana upravo onim što je njena
      suština: kompeticija. Naime, u pitanju nije lojalna kompeticija između
                                                 t
      pojedinačnih i jednakih građana, postavljenih na isu polaznu poziciju,
      nego žestoka borba između organizovanih grupa za raspodelu vlasti,
      kojima stoga trebaju strukture,  ogromna fmansijska sredstva, ljudi,
      sluge i, pre svega, novac.“133
             U svijetu bez blokovske podijeljenosti, Amerika je počela da
      se ponaša kao slon u staklarskoj  radnji,  i bila joj je potrebna nova

      spoljnopolitička  pozicija.  Humanitarne  intervencije za  vrijeme
      Klintonove administracije bile su nedovoljne za očuvanje hegemonije.

      132 Vidjeti u: Hana Arent, Is tin a  i la ž  u p o litic i,  Beograd,  1994, str.  106.
      133 Mašimo Fini, P o d a n ic i, Beograd, 2007, strana 88-89.



                                   74
   70   71   72   73   74   75   76   77   78   79   80