Page 71 - Saša Marković - Manifest protiv Imperije
P. 71
kao uzor. Naravno, efekti amerikanizacije, kako na države Zapadne
Evrope, tako i na države bivšeg socialističkog bloka, nailaze na sve
veći otpor poslije prvog talasa globalizacije. Snaga sofipower politike
sve češće ima kontra efekat i topi se kao svijeća udnosu na svoju
o
ulogu iz vremena hladnog rata.
„Sjedinjene Države danas su imperij - ali jedna osebujna vrsta
imperija. On je neizmjerno bogat. S njim se, u vojnom pogledu, ne
može mjeriti ni jedna druga zemlja. Njegovi kulturni dosezi izne
nađujuće su veliki. Pa ipak, za razliku od drugih imperija, on često
nastoji nametnuti svoju volju drugim zemljama. Njegovi neuspjesi
u izvozu američkih institucija u druge zemlje kudikamo su brojniji
od njegovih uspjeha."126
Za Fergusona nema dileme da li Amerika treba voditi
otvorenu imperijalnu politiku. Naime, on Ameriku smatra imperijal
nom državom od svog postanka, ali sa velikim problemom unutrašnje
propagande pri čemu su sve generacije Amerikanaca od sticanja neza
visnosti, odrasle i vaspitavane u duhu antikolonijalizma i antiimperi-
jalizma.
,,U ne jednom smislu, američki imperij ima iste težnje i ambi
cije kakve je imao posljednji anglofoni hegemon. Premda svoj nas
tanak duguju pobuni protiv britanskog imperijalizma, Sjedinjene
Države naslijedile su mnoge značajke svoga tvorca. Našavši se, u
valjanoj whigovskoj terminologiji, ‘imperijem slobode5, Repu
blika, tada još u povojima upustila se u zaprepašćujuće brzu kolo
nizaciju središnjeg pojasa sjevemoameričkog kontinenta. Način na
koji su slobodni Amerikanci izvlastili domorodačke narode bio je
u najmanju ruku okrutniji od načina na koji su se ponašali kao bri-
126 Niall Ferguson, K o lo s - U sp o n i p a d A m e r ič k o g im p erija , str. 482.
70