Page 116 - William Engdahl - Sjeme Uništenja
P. 116
na popisu UN-a navedene kao zemlje s najvećim problemima,
Kissinger je pokušao nagovoriti Ujedinjene narode da na taj
popis stave i Južni Vijetnam, što mu nije uspjelo. Bijela je kuća
na kraju zaobišla Kongres tako što je jednostavno povećala iz
nos pomoći po programu P.L. 480, s milijardu dolara na mi
lijardu i šesto milijuna dolara.
Nakon toga je svoje oružje u obliku hrane usmjerio na Čile.
Kada je u Čileu na vlast došla socijalistička Vlada Salvadora
Allendea, program P.L. 480 za Čile bio je obustavljen, kao i svi
drugi oblici američke pomoći toj zemlji, naravno, po Kissinge-
rovu nalogu. Svi programi američke pomoći Čileu ponovno su
uvedeni čim je na vlast, uz potporu Amerike, došao vojni režim
Augusta Pinocheta.
Hrana je 1970-tih godina igrala ključnu ulogu u državnome
udaru protiv Salvadora Allendea, koji je organizirao Kissinger.
Na poticaj američkoga Ministarstva vanjskih poslova i CIA-e,
desno orijentirani bogati čileanski zemljoposjednici sabotirali
su proizvodnju hrane. Tako su doveli do povećanja uvoza
prehrambenih proizvoda, a zatim i do udvostručenja toga uvo
za, što je iscrpilo čileanske zalihe strane valute. Čileu je posta
lo vrlo teško uvoziti hranu. To je rezultiralo nestašicom prehram
benih proizvoda i nezadovoljstvom srednjega sloja. Američko
Ministarstvo vanjskih poslova odbilo je Allendeov zahtjev za
dobivanjem kredita za kupnju hrane, iako je o tome zahtjevu
trebalo odlučivati američko Ministarstvo poljoprivrede. Kissin
ger je ministru poljoprivrede Earlu Butzu već bio preoteo te
ren.
Poslije vojnoga udara, američka pomoć u hrani koja je stiza
la u Čile prodavala se na tržištu. To nije nimalo ublažilo bijedu
radničkoga sloja u toj zemlji, jer je golema inflacija uništila
kupovnu moć ljudi. Ali vojna je hunta bila na dobitku, jer je
smanjila poteškoće platne bilance i oslobodila financijska sred
stva za vojne svrhe. A Čile je u to vrijeme bio deveta zemlja na
119