Page 112 - William Engdahl - Sjeme Uništenja
P. 112
ne trgovine" američka će poljoprivreda morati biti pretvorena
u učinkovitu izvoznu privredu, ugasiti domaće poljoprivredne
programe, koji imaju svrhu štititi prihod obiteljskih farma, i
okrenuti se poljoprivredi orijentiranoj na "slobodno tržište".
Tu su strategiju uvelike poduprle velike agrokompanije, velike
newyorške banke i investicijske kompanije, koje su u golemim
agrokompanijama vidjele potencijalne divove s novim "vrućim"
udjelima i dionicama na burzama Wall Streeta. Ta je strategija
postala kamenom temeljcem poljoprivredne politike Nixonove
Vlade.
Agrokompanije i divovske multinacionalne trgovačke kom
panije poput Cargilla i ADM-a odlučivat će o prioritetima ame
ričke poljoprivredne politike. Tako je politika dostatne američke
proizvodnje hrane ustupila mjesto krilatici koja glasi: ono što
je dobro za Cargill i izvoznike žita "dobro je i za američku poljo
privredu". Američki se farmer u tome metežu negdje izgubio,
a s njime i njegov pobornik u Senatu George McGovern.
U kolovozu 1971., devalvacijom dolara i provedbom svoje
Nove ekonomske politike Nixon je napravio prvi korak na putu
provedbe nove izvozne politike. Kao što je to opisao predsjed
nik Nacionalnoga udruženja proizvođača žita i krmiva, "NEP
je bio vrlo važan zato što je američkoj poljoprivredi osigurao
prednost tako što je devalvirao dolar".
Pearce je nadalje tvrdio da siromašne zemlje Trećega svijeta
trebaju odustati od pokušaja dostatne proizvodnje namirnica
poput pšenice, riže i drugih žitarica, kao i govedine, i usredo
točiti se na proizvodnju voća, šećera i povrća. Da trebaju uvozi
ti učinkovitije proizvedeno američko žito i druge poljoprivred
ne proizvode, koje će im, naravno, isporučivati Cargill, po cijena
ma koje će određivati Cargill, a siromašne će zemlje Cargillove
proizvode plaćati svojim voćem i povrćem. U toj će pogodbi te
zemlje, naravno, ostati bez svoje samoodržive proizvodnje hra
ne. To će tijekom sljedećih trideset godina osigurati golemu
115