Page 192 - William Engdahl - Sjeme Uništenja
P. 192
priliku da ta nastojanja američke Vlade usmjere u svoju korist.
Nelson Rockefeller djelovao je na području poljoprivrede
rame uz rame sa svojim bratom Johnom D. Rockefellerom, koji
je 1953., godinu dana nakon osnivanja Populacijskoga vijeće,
osnovao i svoje privatno Vijeće za razvoj poljoprivrede (Agri-
culture Development Council). Glavna meta toga Vijeća bila je
Azija, dok se Nelson koncentrirao na dobro mu poznato po
dručje Latinske Amerike. Cilj im je bio zajednički - dugoročna
kartelizacija svjetske poljoprivrede i opskrbe hranom, naravno,
pod hegemonijom njihovih kompanija.
Kad je, pedesetih godina, Norman Borlaug iz Zaklade Roc
kefeller došao u Meksiko, radio je na sortama pšenice otpor
nim na hrđu i na hibridnim sortama kukuruza. Projekt gene
tskog inženjerstva doći će tek nekoliko desetljeće poslije toga.
No, pod krinkom poljoprivrede i biološke znanosti, šezdesetih
i sedamdesetih godina skupina oko Rockefellera provodila je
sračunatu strategiju svoje "zelene revolucije".
Srž te strategije bila je uvesti "modernu" poljoprivredu radi
povećanja uroda, barem su tako govorili, i na taj način smanjiti
glad i mogućnost komunističkog skretanja među gladnim, neu
rednim i potencijalno buntovnim stanovništvom. Taj isti zavo
dljivi argument primijenili su i mnogo godina kasnije kako bi
prodali svoju "genetsku revoluciju". Kompanijama za proizvo
dnju sjemena bile su privlačne F1 hibridne sorte zbog činjenice
da je rodnost hibrida u narednim generacijama uzgoja bila sve
manja. Dakle, poljoprivrednici su morali štedjeti novac kako bi
svake godine kupovali novo visokorodno F1 hibridno sjeme.
Osim toga, svako hibridno sjeme jamčilo vlasniku patenta mo
nopol na njegovu prodaju. "Zelena revolucija" bila je početak
svjetske kontrole nad proizvodnjom hrane, a "genetska revolu
cija", nastala nekoliko desetljeća nakon toga, taj je proces dovr
šila. Nije čudo da su iste kompanije provele obje spomenute
revolucije, uz Zakladu Rockefeller i druge moćne američke zak
lade.
195