Page 197 - William Engdahl - Sjeme Uništenja
P. 197

kako bi neka zemlja mogla izgraditi goleme brane  i  velika jeze­
        ra na područjima  koja  su  do tada bila nastanjena i  imala velike
        površine obradive zemlje. Zatim se na ostatku obradiva zemlji­
        šta uzgajala superpšenica,  uz goleme količine umjetnoga  gnojiva
        po  hektaru,  a  to  gnojivo  bilo je  proizvod  od  dušika  i  nafte,  tj.
        sirovina  čije  su  tržište  kontrolirale  velike  naftne  kompanije,
        takozvanih  "sedam  sestara"  pod vodstvom  obitelji  Rockefeller.
           Koristile su  se  i  goleme količine herbicida i pesticida,  čime
        su  stvorena nova tržišta za velike naftne  i  kemijske  kompanije.
        Kao što reče jedan  analitičar,  "zelena revolucija"  nije  bila ništa
        drugo do kemijska revolucija.  Zemlje u razvoju nisu nikada imale
        dostatno novca za kupnju tih golemih količina umjetnoga gnoji­
        va i herbicida. Zato su, dobrotom Svjetske banke,  uzimale kre­
        dite od te banke kao i  specijalne kredite od banke Chase i dru­
        gih  velikih  newyorških  banaka,  uz  jamstva  američke  Vlade.
        Dajući tim  zemljama kredite,  polako  su  ih dovodili  u  zamku.
           Krediti  su  većinom  odlazili  velikim  zemljoposjednicima  u
        tim  zemljama.  Za  male  seljake  situacija  je  bila  drukčija.  Oni
        nisu  mogli  sebi  priuštiti  umjetno  gnojivo,  herbicide  ni  druge
        moderne potrepštine pa su morali posuđivati novac. U početku
        bi  im  država raznim programima pokušala osigurati  neke  kre­
        dite  za  kupnju  sjemena  i  umjetnog  gnojiva.
           Oni  zemljoradnici  koji  nisu  uspijevali  ući  u  takve programe
        morali  su  uzimati  kredite  od  privatnih  banaka.  Zbog  visokih
        kamata,  mnogi  mali  zemljoradnici  nisu  imali  nikakve  koristi
        od većih prinosa. Morali su poslije žetve prodati većinu,  ako ne
        i  svu  ljetinu  kako  bi  otplatili  glavnice  i  kamate.  Postajali  su
        ovisni  o kreditorima i  trgovačkim kompanijama,  koje  su mno­
        gima,  zbog  nevraćanja kredita,  oduzimale  zemlju.  Čak  i  s po­
        voljnijim  državnim  kreditima  seljaci  su  često  prestajali  uzgaja­
        ti raznovrsne kulture i prelazili na one unosne na tržištu. Takva
        unosna kultura u  Kolumbiji  bila je  koka,  što je udarilo  temelje
        kasnijoj  poplavi  kokaina.

        200
   192   193   194   195   196   197   198   199   200   201   202