Page 196 - William Engdahl - Sjeme Uništenja
P. 196
bila bliska Rockefellerovima. Ta pomno sagrađena mreža poka
zat će se presudnom za buduću strategiju kojom je Zaklada
Rockefeller širila primjenu genetskog inženjerstva po svijetu.
U naširoko čitanome priručniku koji je napisao izvršni di
rektor Vijeća za razvoj poljoprivrede Arthur Mosher ističe se
kako je potrebno seljake treba poticati da "žele više za sebe",
kako ih treba poticati da napuste "stare navike i da se late poljo
privrede kao 'biznisa'". Zagovarao je širenje obrazovnih pro
grama za žene i osnivanje klubova za mladež kako bi se stvorila
veća potražnja za kupovanjem gotovih proizvoda. Tvrdio je kako
će "ljubav muževa i očeva prema njihovim obiteljima" potak
nuti u njima takve želje i natjerati ih da više rade. Naravno, za
ulaganja u tu novu tehnologiju morat će uzimati kredite, što će
ih još više vezati za tu novu tržišnu ekonomiju.
Svojim programom "zelene revolucije" Zaklada Rockefeller
i Zaklada Ford djelovale su rame uz rame s vanjskopolitičkim
ciljevima Agencije za međunarodni razvoj (AID-a), koja je dio
američkoga Ministarstva vanjskih poslova, i CIA-e. Jedan od
velikih ciljeva "zelene revolucije" bio je potjerati seljake sa zem
lje i prisiliti ih da, u očajničkoj potrazi za poslom i preživlja
vanjem, bježe u siromašna predgrađa velikih gradova. To se
nije dogodilo slučajno. Bio je to dio plana stvaranja jeftine rad
ne snage za buduće američke multinacionalne kompanije.
Kad je promidžba "zelene revolucije" jenjala, njezini rezul
tati bili su znatno drukčiji od početnih obećanja. Problemi su
nastali zbog sveopće primjene herbicida, koji su često imali
loše posljedice po zdravlje ljudi. Zbog uzgoja hibridnih mono
kultura s vremenom su se smanjili i plodnost tla i prinosi. Prvi
rezultati u Meksiku bili su impresivni - dvostruko, čak tro
struko veći prinos od jednake količine posijane pšenice, a ka
snije i kukuruza.
"Zelena revolucija" bila je popraćena velikih projektima na
vodnjavanja, koji su često uključivali zajmove od Svjetske banke
199