Page 196 - William Engdahl - Sjeme Uništenja
P. 196

bila bliska Rockefellerovima. Ta pomno sagrađena mreža poka­
        zat  će  se  presudnom  za  buduću  strategiju  kojom  je  Zaklada
        Rockefeller  širila  primjenu  genetskog  inženjerstva  po  svijetu.
           U  naširoko  čitanome  priručniku  koji je  napisao  izvršni  di­
        rektor  Vijeća  za  razvoj  poljoprivrede  Arthur  Mosher  ističe  se
        kako je  potrebno  seljake  treba poticati  da  "žele  više  za  sebe",
        kako ih treba poticati da napuste "stare navike i da se late poljo­
        privrede  kao  'biznisa'".  Zagovarao  je  širenje  obrazovnih  pro­
        grama za žene i osnivanje klubova za mladež kako bi  se stvorila
        veća potražnja za kupovanjem gotovih proizvoda. Tvrdio je kako
        će  "ljubav  muževa  i  očeva  prema  njihovim  obiteljima"  potak­
        nuti u njima takve  želje i natjerati  ih da više rade. Naravno,  za
        ulaganja u tu novu tehnologiju morat će uzimati kredite, što će
        ih još  više  vezati  za tu  novu  tržišnu  ekonomiju.
           Svojim programom  "zelene  revolucije"  Zaklada  Rockefeller
        i  Zaklada  Ford  djelovale  su  rame  uz  rame  s  vanjskopolitičkim
        ciljevima Agencije  za međunarodni  razvoj  (AID-a),  koja je  dio
        američkoga  Ministarstva  vanjskih  poslova,  i  CIA-e.  Jedan  od
        velikih  ciljeva "zelene revolucije"  bio je potjerati  seljake  sa zem­
        lje  i  prisiliti  ih  da,  u  očajničkoj  potrazi  za  poslom  i  preživlja­
        vanjem,  bježe  u  siromašna  predgrađa  velikih  gradova.  To  se
        nije dogodilo  slučajno.  Bio je to dio plana  stvaranja jeftine  rad­
        ne snage za buduće američke multinacionalne kompanije.
           Kad je  promidžba  "zelene  revolucije"  jenjala,  njezini  rezul­
        tati  bili  su  znatno  drukčiji  od početnih  obećanja.  Problemi  su
        nastali  zbog  sveopće  primjene  herbicida,  koji  su  često  imali
        loše  posljedice  po  zdravlje  ljudi.  Zbog  uzgoja hibridnih  mono­
        kultura s vremenom su se smanjili i plodnost tla i prinosi.  Prvi
        rezultati  u  Meksiku  bili  su  impresivni  -  dvostruko,  čak  tro­
        struko  veći  prinos  od jednake  količine  posijane  pšenice,  a  ka­
        snije  i  kukuruza.
           "Zelena revolucija"  bila je popraćena velikih projektima na­
        vodnjavanja,  koji  su  često  uključivali  zajmove  od  Svjetske  banke

                                                              199
   191   192   193   194   195   196   197   198   199   200   201