Page 209 - William Engdahl - Sjeme Uništenja

su postupno postajali njihovi zaposlenici, zaduženi samo za
hranjenje i održavanje tisuća životinja u golemim oborima. Više
nisu bili vlasnici ni životinja ni farma. Postali su, zapravo, kme­
tovi modernoga doba, vezani golemim kreditima, ne za svoga
gospodara veleposjednika, nego za neku od globalnih multina­
cionalnih kompanija poput Cargilla, Archer Daniels Midlanda,
Smithfield Foodsa ili ConAgre.
Za te nove agrodivove spomenuta je transformacija bila vrlo
unosna. Prihodi obiteljskih farma naglo su se smanjili, jer su
do kraja 1990-tih godina velike agrokompanije potpuno preu­
zele kontrolu nad njihovim tržištem. Prema jednoj studiji Se­
natskoga odbora za poljoprivredu udio farmera u godišnjim
prihodima od poljoprivrednih proizvoda smanjio se s prosječ­
nih 10%, koliko je iznosio 1970-tih godina, na 2%. Istodobno
je udio kompanija za industrijaliziranu proizvodnju i preradu
hrane, tj. vlasnika njihoviih dionica i udjela, od 1993. do 1999.
godine povećao s 13% na 23%. Sirenjem agrobiznisa i njihovih
golemih pogona istisnute su stotine tisuća obiteljskih farma.
Jednostavno se nisu mogle natjecati na tržištu. Oni farmeri koji
su uspjeli dobiti kredite za uzgoj stoke ubrzo su otkrili da im
mala ušteda na radnoj snazi nije dostatna za pokriće sve većih
troškova održavanja obora - energije, hranjenja i lijekova.
Povećanje broja tvorničkih farma dovelo je do smanjenja
cijena po kojima su neovisni farmeri prodavali svoju stoku, što
je, opet, tisuće takvih stočara istisnulo iz posla. Od 1979. do
1998. broj američkih farmera i stočara smanjio se za 300.000.
Broj svinjogojskih farma smanjio se sa 600.000 na 157.000,
dok se istodobno broj prodanih svinja povećao. Integracija ve­
likih kompanija dovela je do toga da je samo 3% američkih
svinjogojskih farma proizvodilo više od 50% svinja. U jednom
izvješću izrađenom potkraj 1990-tih godina za američko Mini­
starstvo poljoprivrede navode se golemi troškovi društva kao
posljedica uništenja američkih obiteljskih farma, čime je uni­
štena ekonomska baza mnogih ruralnih područja pa su se ru-

212