Page 249 - William Engdahl - Stoljeće Rata
P. 249

Angelesu, 19. septembra te godine, da se CIA preustrojava za nove zadatke
          u posthladnoratovskoj eri. Webster je rekao svojoj publici: “Ekonomska
          pitanja koja sam spomenuo - trgovinske neravnoteže i tehnološki razvitak,
          ilustriraju pitanje koje postaje sve jasnije: naši politički i vojni saveznici
          ujedno  su  i  naši  gospodarski  suparnici”.  Nova  je  misija  američke  tajne
          službe po cijelom svijetu bila gospodarska špijunaža i druge radnje uperene
          protiv ključnih industrijskih “savezničkih” zemalja, što je zamijenilo lov na
          komunističke operacije i subverzije.


              Pad Berlinskog zida unosi paniku u neke krugove

            Potom su događaji u Istočnoj Europi, u novembru 1989., poprimili
          najdramatičniji  i  za  mnoge  u  Washingtonu  i  Londonu  potpuno
          neočekivani obrat. Mihail Gorbačov privatno se sastao s Honeckerovim
          komunističkim vodstvom staroga kova u Istočnoj Njemačkoj i manje-više
          im naredio da ustupe mjesto ogromnom narodnom pokretu za slobodu
          koji je preplavljivao Istočnu Njemačku sve od proljeća. Za samo nekoliko
          sedmica  zbrisan  je  stari  poredak  u  DDR-u  u  jednoj  istinski  narodnoj
          revoluciji. Moskva je očito shvatila da će joj se nastojanja da silom održi
          skupo i indiferentno carstvo neizbježno obiti o glavu i dovesti do propasti
          same Moskve.
            Pad svjetskih cijena nafte iz 1986. bio je vjerojatno konačni smrtni
          udarac  iluzijama  Moskve  da  bi  reforma  unutar  trule  komunističke
          birokracije mogla uspjeti. Sovjetski prihodi od izvoza nafte na Zapad, kao
          glavni izvor deviza od ranih 1970-ih godina, pali su nakon 1986., upravo
          u trenutku kad su zahtjevi za promjenama od strane naroda potaknuli
          Gorbačova da obeća daleko više nego što je mogao ispuniti. Gospodarski
          haos koji se potom dogodio bio je najvećim čimbenikom koji je potaknuo
          moskovsko  vodstvo  da  prekine  veze  sa  satelitskim  zemljama  Istočne
          Europe, članicama Varšavskog pakta. Moskva se nadala da će ujedinjena
          Njemačka, pod jakim gospodarskim vodstvom Zapadne Njemačke, biti
          pogodan  partner  koji  će  pomoći  oporavku  propadajućega  sovjetskog
          sistema.
            Iako  je  službeni  Washington  stavio  masku  javnog  odobravanja
          dramatičnoga  završetka  četrdesetogodišnje  komunističke  vladavine  u
          Istočnoj Europi, privatno je Bush, koji je i sam bio bivši direktor CIA-e
          i čije je gledište na svjetsku politiku oblikovao podzemni svijet američke


                                                                     249
   244   245   246   247   248   249   250   251   252   253   254