Page 72 - Željko Krstić - TITO - PARTIJA - KORUPCIJA
P. 72

TITO - PARTIJA -  KORUPCIJA

        "ostali".  U  prvoj  Jugoslaviji  je  interese  muslimanskog  stanovništva
        zastupala  politiĉka  stranka  po  imenu  Jugoslavenska  muslimanska
        organizacija.
        Nakon  drugog  svjetskog  rata,  u  novoj  Jugoslaviji,  Muslimani  su
        otpoĉeli borbu za priznanje statusa naroda kako  bi  bili  ravnopravni  u
        odnosu na Srbe i Hrvate. Tako je Husaga Ĉišić, muslimanski zastupnik
        u  Skupštini  DFJ  bio  jedini  koji  je  glasao  protiv  ustava  FNRJ  1946.
        godine. Razlog je bio taj što je odbijen zahtjev da se Muslimani priznaju
        kao  narod,  odnosno  uvede  šesta  buktinja  u  grb  SFRJ.  U  popisu
        stanovništva  1948.  godine  muslimani  su  imali  tri  opcije:  mogli  su  se
        deklarirati  kao    "Srbi  muslimanske  vjeroispovijesti",     "Hrvati
        muslimanske vjeroispovijesti" ili kao "nacionalno neopredijeljeni". To
        je bosanskim muslimanima dalo priliku da pokaţu koliko se skanjuju da
        budu posrbljeni ili pohrvaceni: 72 000 njih izjasnilo se da su Srbi, 25
        000 da su Hrvati, a 778 000 deklariralo se kao "neopredijeljeni".[1]
        U svibnju 1968. godine, na sjednici bosanskog Centralnog komiteta je
        izdano  priopćenje  u  kojem  je  stajalo  i  ovo:  "Praksa  je  pokazala  svu
        štetnost razlicitih vidova pritisaka... iz ranijeg perioda kad su muslimani
        oznacavani kao Srbi ili Hrvati u nacionalnom pogledu. Pokazalo se, a to
        je  potvrdila  i  novija  socijalisticka  praksa,  da  su  muslimani  zaseban
        narod."[2]  Ovaj  je  stav  prihvatila  i  savezna  vlada,  unatoc  ţestokim
        prigovorima  u  Beogradu  srpskih  nacionalista  meĊu  komunistima  kao
        što je bio Dobrica Ćosić.[1] Komunistiĉki politiĉarHamdija Pozderac je
        1971.  godine  isposlovao  ustavne  izmjene,  iako  neki  taj  ĉin  smatraju
        kompromisnim, odnosno privremenim rješenjem s obzirom da vodstvo
        tadašnje  Jugoslavije  iz  politiĉkih  razloga  nije  smatralo  prihvatljivim
        izraz "Bošnjak". I tako se u popisu stanovništva 1971. godine prvi put
        pojavljuje i oznaĉnica: "Musliman, u nacionalnom smislu".[3]
        Muslimani  su  po  amandmanima  na  Ustav  SFRJ  1971.  tako  postali
        konstitutivan  narod  -  takoĊer  poznat  pod  neformalnim  nazivom
        "Muslimani  s  velikim  M",  koji  ih  je  trebao  razlikovati  od  drugih
        graĊana SFRJ - muslimana po vjeri, odnosno "muslimana s malim m".


                                          72
   67   68   69   70   71   72   73   74   75   76   77