Page 490 - Albert Pike - Moral i Dogma
P. 490

of Mythology, J. A. Coleman; 2007; str. 16; 266.

  29


     Baldr ( Balder, Baldur) je bog svetlosti i čistote u mitologiji Severa, i on je sin boga Odina i boginje
  Frigge. On ima brojnu braću među kojima su Tor i Vali. Balderov brat, slepi bog Hoder je greškom ubio
  svog brata Baldera kopljem koji mu je dao Loki, sin jednog od divova (u nekim verzijama mita se kaže da
  je to uradio lukom i strelom, koje je on nanišanio


  Hoderu). Zbog ovoga, Odin i div Rindr su stvorili Vali koji je u jednom danu odrastao do zrelosti i ubio
  Hodera. Izvor: Encyclopedia Britannica, El. Ed; 2006.


  30

        Parsee,  Parsi,  članovi  monoteističke  sekte  Zoroasterizma  u  Persiji,  sada  nastanjuju  zapadnu  Indiju.
  Izvor: Euroword Dictionary, El. Ed. Ver. 1.1. 2006.


  31

     Soma, ili Haoma (Avestan), u drevnom indijskom kultu poštovanja neidentifikovana biljka čiji je sok
  bio glavna žrtva u Vedskim žrtvovanjima. Naziv potiče od Proto-Indo-Iranskog sauma. Opisuje se da se u
  pripremi  cedi  sok  iz  nekih  sta-bljika  planinskih  biljaka,  koje  su  bile  hipostazirane  da  bi  bile  kao
  psihodelične pečurke, kanabis, Peganum harmala, Plavi Lotos, ili efedra. U oba, Vedskom i Zoroastrskom
  predanju,  ovo  piće  je  poistovećeno  s  biljkom  i  takođe  personifikovano  kao  božanstvo.  Izvor:
  Encyclopedia Britannica, El-Ed.


  32

     Eng.: Offertory: ponude na skupovima verske službe. Deo Eucharista kada se hleb i vino nude Bogu.
  Izvor: Euroword Dictionary ver. 1.1., el. ed.


  33

  Uranus nije voleo svoje potomke i sakrio ih je u Geino telo. Ona je tražila od njih osvetu, ali je samo
  Kronos (Titan) pristao. Sa harpe (scimitar, ili kratki mač) on je odsekao Uranove testise kada je on prišao
  Gei. Iz kapljica krvi Urana, koje su pale na nju, rođeni su Furies, Divovi i Meliai (nimfe). Otpali testisi
  su plutali morem, stvarajući belu penu, iz koje je izni-kla boginja ljubavi, Afrodita. Uranus je takođe
  imao druge supruge: Hestia, Nyx, Hemera, i Clymene. Izvor: Encyclopedia Britannica, El. Ed. 2006.


  34

  Vedanta  je  škola  filosofije  u  okviru  Hinduizma,  koja  se  odnosi  na  prirodu  stvarnosti.  Reč  Vedanta  je

  sastavljena od veda tj. znanje i anta, zaključak i odnosi se na Vrh Veda. Ona je najranija sveta literatura
  Indije. Odnosi se na Upanišade (Upanishade), koji su razrada Vede, i škola koja je iznikla iz izučavanja
  (mimamsa) o Upanishadama. Vedanta se takođe naziva i Uttara Mimamsa, ili zrelo ili više istraživanje i
  često je povezano s Purva Mimamsa, tj. prethodnim istraživanjem. Purva Mimamsa, obično i jednostavno
  nazivana Mimamsa, bavi se objašnjenjima žrtvovanja vatrom Veda mantri, dok


  Vedanta objašnjava ezoterično učenje Aranyakas (šumskih rukopisa) i Upanishade, sastavljenih u VI veku
  p.n.e. Izvor: Encyclopedia Britannica, El. Ed.; 2006.

  35
   485   486   487   488   489   490   491   492   493   494   495