Page 492 - Albert Pike - Moral i Dogma
P. 492

odgovarajuće  liturgijske  radnje.  U  svom  redovnom  obliku  ove  cere-monije  se  izvode  ujutro.
  /zvor:Encyclopedia Britannica, ed. 1911; Vol 28; str. 1039.


  41

     Yazata na Avestanskom jeziku je reč za Zoroasterijanski koncept. Reč ima široku lepezu značenja ali
  generalno ozna-čava (ili je epitet za) božanstvo. Izraz bukvalno znači dostojan obožavanja ili dostojan
  dubokog poštovanja. Yazate zajedno predstavljaju dobre silepod Ormuzdom, pri čemu je ovaj poslednji
  Najveći od svih koncepta (yazatas). Izvor: Ibid.


  42

     Sraosha, na Avestan jeziku je ime u Zoroasterijanskom yazata (konceptu) za Poslušnost ili Pokoravanje,
  što  je  takođe  i  bukvalno  značenje  njegovog  imena.  Sraosha  se  često  smatra  za  Glas  Svesti,  koja  se
  poklapa s Pokoravanjem i njegovom ulogom kao Učitelja Deane. Deane je osnova obeju, Poslušnosti i
  Religije. U Gathas, osnovna funkcija Sraosha je širenje religije Ahura Mazde u čovečanstvu, onako kako
  je sam Sraosha nju naučio od Ahura Mazde. Izvor: Ibid.


  43

     Homa, u Hinduizmu, asuras (na Zoroasterskom su ahuras) su demoni koji su suprotni devas (bogovima).
  Obe kla-se su se takmičile za homa, ili amrta (sveto piće koje daje moć), ali je bog Višnu (Zaštitnik),
  inkarnirao u prelepu ženu (Mohinl), koja je pomogla bogovima, tako da su samo oni mogli da piju amrta, i
  oni su imali moć nad demonima. Među brojnim klasama Hindu asuras (demona) su nagas (zmije demoni);
  Ahi (demoni suše); i Kamsa (arhdemon). Izvor: Ibid.


  44


     Gushtasp ili Hystaspes, (VII i VI vek p.n.e.), zaštitnik i sledbenik iranskog proroka Zoroastera. Sin
  Aurvataspa  (Lohrasp)  iz  porodice  Gushtasp,  bio  je  lokalni  vladar  (kavi)  u  zemlji  koja  se  zvala  na
  Avestanskom (u Zoroasterskoj sve-toj knjizi) Aryana Vaejah, koja je verovatno bila Veća Korasmianska
  država koju je zbrisao Achaemenidski kralj Cirus II Veliki, sredinom VI veka p.n.e. Izvor: Ibid.

  45


     Iamblichus, poznat kao haldejski, (oko 245 - 325. g, grčki Iđ|i(3\ixoc;), Sirija [sada Liban] - oko 330),
  sirijski  filosof,  naj-značajnija  figura  Neoplatonističke  škole  i  osnivač  Sirijske  grane.  Iako  su  samo
  njegovi  manji  radovi  sačuvani  osnovni  ele-menti  Iamblichusovog  sistema  se  mogu  razumeti  iz  delova
  učenja  Proclusa  iz  V  veka.  Napisao  je,  na  Grčkom,  raspravu  po-znatu  pod  Latinskim  nazivom  De
  Mysteriis.  Drugi  njegovi  radovi  su:  On  the  Pythagorean  Life;  The  Exhortation  to  Philosophy,  or
  Protrepticus; On the General Science of Mathematics; On the Arithmetic of Nicomachus; and Theological
  Principles of Arithmetic. Bio je neoplatonista-filosof, koji je odredio pravac kasnijim Neoplatonistima i
  Zapadnom  Paganizmu.  Najviše  je  poznat  po  svojim  radovima  o  filosofiji  Pitagorejaca.  Izvor:
  Encyclopedia Britannica. El. Ed., 2006.


  46

  Verovanje da postoji tajna, drevna mudrost, koja nam je preneta u zapisima koji tačno opisuju delovanje
  prirod-nih i natprirodnih svetova i da će ovladavanje ovim tekstovima dati jedno uzvišeno razumevanje i
  upravljanje  prirodom.  Verovanje  je  bilo  opšte  u  doba  renesanse  i  postojalo  je  i  u  XVII  veku.  Tajna
  mudrost  se  poistovećuje  s  pisanjem  Hermes  Trismegistusa,  Hrišćanskih  Rosenkrojcera,  Kabale,
   487   488   489   490   491   492   493   494   495   496   497