Page 45 - Ray Moynihan - Prodavanje bolesti

skupinama u ostvarenju njihovih ciljeva već će i nama pomoći no ikada, jer su u desetljećima nakon tog opažanja znatno porasli i
unaprijediti posao." 41 lako su čelnici tvrtke Shire, proizvođača lijekova uporaba receptnih lijekova i utjecaj industrije na medicinu.
protiv ADD-a, izjavili da C H A D D financiraju zbog osjećaja obveze, Složeni uzroci epidemije A D D - a tema su mnogih knjiga i članaka
očito je da su posrijedi i motivi koji su nešto više usredotočeni na te javne rasprave. M e đ u sudionicima te rasprave je i dr. Lawrence
vlastite interese. 42 Diller, pedijatar s praksom u bogatom predgrađu San Francisca,
Neke farmaceutske tvrtke počele su vrlo organizirano bilježiti i koji je mnogo pisao o toj temi. 4 6 Diller je hiperaktivnim dječacima
analizirati suradnju sa skupinama za zaštitu prava pacijenata. Jedna je godinama propisivao stimulanse, ali je devedesetih godina počeo
čak osmislila vveb-alate za praćenje svih događaja, svake mogućnosti opažati posve drugačije kandidate za dijagnozu A D H D - a : djecu s
pokroviteljstva i svake osobe za kontakt u svim "savezničkim" blažim problemima i poremećajima, koja su često bila dobri učenici,
skupinama za zaštitu prava pacijenata, uključujući bilješke o svakoj ali jednostavno nisu ostvarivala svoje potencijale. 4 7 "Počeo sam se
"transakciji, interakciji i aktivnosti". Teri Cox zaključuje da je takva pitati je li dječačka dob, barem u mojoj sredini, postala bolest",
sveobuhvatna strategija potrebna za jačanje saveza sa skupinama za prisjeća se. Uspoređujući stopu uporabe stimulansa u različitim
zaštitu prava pacijenata u vrijeme kad je "farmaceutskoj industriji gradovima, Diller pretpostavlja da bi " A D H D epidemija uporabe
4
potrebno što više prijatelja". ' Ritalina mogla biti u velikoj mjeri usredotočena na bjelački srednji
4
Suradnja sa skupinama pacijenata, u ovom slučaju s roditeljima, gornji sloj". "
s ciljem širenja marketinških poruka nije novost za farmaceutsku Diller, dugogodišnji promatrač djelovanja organizacije C H A D D
industriju, iako su savezi nedvojbeno postali složeniji i bolje koji se sastajao sa članovima njezina odbora, smatra da pokroviteljstvo
financirani. Prije osnutka organizacije C H A D D , promidžbena taktika farmaceutskih tvrtki, unatoč utjecajnosti, nije prouzročilo temeljne
tvrtke Ciba-Geigy, proizvođača Ritalina, obuhvaćala je prezentacije promjene smjera organizacije. Štoviše, vjeruje da je taj novac
pred udrugama roditelja i učitelja te drugim skupinama, u vrijeme organizaciji omogućio "postati djelotvornijim oruđem lobiranja za
kad se već pojavila zabrinutost zbog sve veće uporabe lijekova. 44 industriju". U osvrtu na argumente koje je organizacija C H A D D
Sredinom sedamdesetih godina, jedan profesor sociologije zabilježio iznijela tvrdeći da može primati financijsku potporu i ostati neovisna,
je da su službeni krugovi u nekim državama zabrinuti jer između Diller kaže: "Jednako tako liječnici i medicinski istraživači tvrde da
5 i 10% osnovnoškolaca uzima propisane amfetamine, uključujući su neovisni, ali istraživanja pokazuju da novac utječe na istraživanja.
Ritalin, s ciljem "obuzdavanja nemira ili nepažljivosti na nastavi". Bilo bi naivno vjerovati da novac nema utjecaja." Premda kaže da

Profesor je ustvrdio kako je to još jedan primjer medikalizacije C H A D D obuhvaća različita mišljenja o tom poremećaju i da na
ljudskih problema. "Sve veća sklonost definiranju neugodnih ljudskih lokalnoj razini može biti korisna, njezin je službeni stav u cijelosti
osjećaja i problematičnog ponašanja kao 'bolesti' koju valja ispraviti "previše usredotočen na lijekove i utemeljen na mozgu". 49
lijekovima može utjecati na (1) prestanak traženja istinskih uzroka Diller, koji je ujedno i klinički docent na kalifornijskom Sveučilištu
problema korisnika lijekova i na (2) individualizaciju te depolitizaciju u San Franciscu, ne odbacuje ulogu bioloških uzroka teških slučajeva
složenih socijalnih problema." 45 Takva retorika nekima može zvučati hiperaktivnosti ili impulzivnosti, ali tvrdi da gospodarski, socijalni
pomalo zastarjelo, ali je zabrinutost zbog medikalizacije opravdanija i kulturalni čimbenici znatno pridonose suvremenoj epidemiji.

90