Page 268 - Edward Griffin - Svijet bez raka

Pitanje motiva 2 6 7

informativnih štandova, karnevala i video projekcija na otvorenom. A rođake
preminulih žrtava raka potiču da na osmrtnice stave natpis «Obitelj moli da se
umjesto cvijeća pošalju prilozi Američkom društvu za rak».
Karijerist je na taj način u stanju svake godine unovačiti preko dva milijuna
dobrovoljaca koji, sa svoje strane, prikupe oko sto milijuna dolara. Samo oko jedne
četvrtine tog iznosa odlazi na istraživanja. Mšta od toga ne ide za proučavanje
mogućih prehrambenih faktora, jer kad bi se ta vrata jednom otvorila, konačno
rješenje problema raka ušetalo bi ravno u te luksuzne urede, stalo na debeli tepih
i objavilo da Američko društvo za rak, kao i oni koji rade za njega, više nisu
potrebni. I time bi se ispunilo obećanje sadržano u službenoj ACS-ovoj izjavi:

Američko društvo za rak krizna je organizacija, privremena organizacija, koja u
svome nezavisnom križarskom pohodu nastoji prikupiti dovoljno dolara kako bi
povela neumoljivu borbu protiv raka. 2

Možda je to bila freudovska omaška, ali primijetite da nisu rekli da im je
cilj pobijediti rak, već samo boriti se protiv raka. Ako se rak ne pobijedi, borba
bi mogla trajati zauvijek. Američko društvo za rak je «krizna organizacija,
privremena organizacija* od 1913. godine!
Otisci prstiju karijerista vidljivi su posvuda. Karijerizam je važan faktor u
protivljenju vitaminskoj terapiji - ne samo na polju liječenja raka nego i multiple
skleroze, mišićne distrofije i drugih neinfektivnih bolesti. Međutim, jednako je
tako sigurno da to protivljenje nije rezultat svjesne, promišljene zlonamjernosti.
Ono je prije produkt podsvjesne potrebe koja je svojstvena osobnosti karijerista.
Još uvijek imamo posla s ljudima koji u osnovi nemaju zle namjere.
Međutim, kad se na popisu motiva spustimo do sljedeće kategorije, slika
jasno poprima sive nijanse. Ta je kategorija profit.
Profit, sam po sebi, nije ni dobar ni loš. Ovisi o okolnostima u kojima je
ostvaren. Profit je samo još jedna riječ za «plaću». To je kompenzacija koju
osoba dobiva za to što stavlja na kocku svoju ušteđevinu ili što ulaže svoje
vrijeme u poslovni pothvat. Profiti su, stoga, poput drugih oblika plaće, dobri
ako su zarađeni na takav način da nitko nije bio prisiljavan ili prevaren. Bez
obzira na to koliki su, profiti su pošteni sve dotle dok postoji potpuna sloboda
izbora da se nešto kupi ili ne kupi ili da se kupi od drugog izvora, odnosno
sve dotle dok se pošteno ispunjavaju svi dobrovoljni sporazumi između kupca
1 prodavača, zajmodavca i zajmoprimca. Ali, ako je bilo koja strana u sklapanju
posla prisiljena prihvatiti uvjete ili cijene koje inače ne bi prihvatila ili nema
mogućnost izbora da drugdje obavi posao zbog zavjere ili nekih drugih sila
izvan konkurencije slobodnog tržišta, onda profiti dobiveni na taj način, koliko
god bili mali, nisu pošteni.Takvi su profiti stečeni silom ili prijevarom. Nebitno

2
«American Cancer Society, Inc», ACS-ova brošura, bez godine, str. 17.