Page 10 - Ivan Pernar - Kako je nastao novac

Premijer je nervozno odgovorio – “Vi hoćete reći da moram ljudima reći da za-
dužujem državu i rasprodajem njenu imovinu kako bi im rezao plaće i dizao poreze,
samo lud čovjek bi pristao na to”.
Gerhard se uznemirio – “Ne bi rekao, mnogi su u to već povjerovali, uostalom
recite im da se i u EU provodi ista politika, te da ako žele ući u EU vlada mora pro-
voditi takvu politiku”.
Premijer se opustio... “Dobro, nadam se da neće biti nemira, jer će nakon ovih
‘reformi’ ljudi imati još manje posla i novaca, ionako već sada ne mogu vraćati kre-
dite”.
Christian: “Ne pokušavajte napraviti neku glupost jer znate da vas možemo za-
mijeniti sa istom lakoćom sa kojom smo vas i postavili na mjesto premijera”.
Premijer: “Svjestan sam toga”.
Bankari su pozdravili premijera i potom otišli u jedan privatni klub. Na putu do
tamo, Christian je pitao: “Gerharde, zar nije suludo da država od nas posuđuje kune
kada ima vlast nad stvaranjem novca i mogla bi kune uzimati izravno od HNB-a.
Također, kroz proračunski deficit mogla bi puštati novi novac u opticaj kako bi njime
pokrila novo-stvorene vrijednosti”.
Gerhard je odgovorio: “Ne budi naivan, zar ne znaš da je 1992. Maastrichtskim
ugovorom zabranjeno izravno financiranje državnog proračuna od strane centralne
banke.
Izmjenom zakona o HNB-u iz 1994. statut HNB-a je usuglašen sa statutom Eu-
ropskih središnjih banaka i tim aktom je državi zabranjeno da se financira izravno
od središnje banke. Država više nema vlast nad novcem, ona je sada privatizirana i
u našim je rukama.
E da, zaboravio sam ti reći, prošle večeri imao sam jedan čudan san i zamisli
koja slučajnost! 1994. kada je uvedena kuna, prvi novac u opticaju nije bio dug. Dr-
žava je procijenila koliko vrijedi sav korisni kapital i rekla narodnoj banci da izda
novčani ekvivalent tog kapitala – 50 milijardi kuna. Kao što pogađaš - tada je novca
(depozita) bilo više od kredita. ali uskoro se taj odnos promjenio, kamata je ‘pojela’
početni iznos i sada imamo cijelu zemlju porobljenu dugom. Uskoro ćemo postati
kao bogovi, svi će nam se klanjati. Već smo preuzeli većinu banaka i ostalog pro-
fitnog kapitala – Plivu, HT i INa-u. Sada nam preostaje da preuzmemo prirodne
resurse, vode, šume i autoceste.
Male ljude bacili smo na koljena, njihova imovina prelazi u naše ruke, a oni i
dalje ne shvaćaju da je sustav zamišljen tako da ih pretvori u robove neotplativog
duga i razvlasti od imovine”, rekao je Gerhard, nasmijao se - te dodao:
“Nemoj mi više dosađivati sa takvim pitanjima, pripremi se za koktel party. Bit će
djevojaka kao u priči, znaš da bi sve prodale dušu vragu kako bi bile s bankarom.”
“Ne moraš mi dvaput reći. Uostalom, bolje je što manje razgovarati o ovim stva-
rima.” odvratio je Christian.

10